AMERIKANCI PODIJELJENI OKO KANABISA Legalizacija je smanjila ‘uvoz’ marihuane iz Meksika za 32%

Legalizacija marihuane jedno je od onih pitanja koja duboko polariziraju američku javnost. Iako pobornici tvrde da je kanabis među nama gotovo otkako je i ljudskog roda, pozivajući se na pronalazak kanabisa u sibirskim grobnicama još 3000 godina prije Krista ili na činjenicu da su ga Kinezi koristili u medicinske svrhe tijekom stoljeća i stoljeća, kriminalizacija biljke trajala je dovoljno dugo da je “trava” postala, u glavama prosječnih građana, opasna droga. Time joj je učinjena velika nepravda jer je stavljena u isti rang s vrlo opasnim supstancama. Dugi niz godina ništa se nije pomicalo s mrtve točke, a oni koji su pokušavali dokazati suprotno, da kanabis ima puno različitih mogućnosti upotrebe, i sami su bili kriminalizirani.

Iako nikad nije zabilježeno da je netko od predoziranja umro, o marihuani se pričalo kao o ubojici mladih, “ubojitoj travi”, “drogi koja otvara vrata za sve druge droge i vodi u sigurnu smrt”, kako se pisalo i govorilo o njoj, naročito u konzervativnoj Americi prije četiri desetljeća.

Nikad nije ni temeljito, ni znanstveno izučavana zato što je tijekom 70-ih godina američka savezna vlada odlučila klasificirati je kao opasnu supstancu bez ikakvih medicinskih koristi, odnosno staviti je u istu kategoriju s heroinom.

Javno mnijenje

Oni koji su željeli znati više o njezinoj upotrebi u različite svrhe, ne samo “rekreacijske”, bili su, prema toj jasnoj zakonskoj odredbi, ljudi koji krše zakon i slijedila im je kaznena prijava.

Amerika je, samo nekoliko desetljeća kasnije, podijeljena oko upotrebe kanabisa, ali situacija se strašno promijenila od doba kad se o “travi” govorilo kao o pošasti koja ubija američku mladež.

U 23 američke savezne države i glavnom gradu Washingtonu kanabis je legalan za medicinske svrhe, u mnogima od njih u maloj količini i za osobne potrebe, a većina Amerikanaca, prema istraživanjima javnog mnijenja, ne bi imala ništa protiv korištenja marihuane ne samo u medicinske svrhe, nego i za osobnu upotrebu, i to na razini cijele države.

Američka prijestolnica Washington i država Oregon glasovali su za legalizaciju marihuane još prije tri godine, a birači u Floridi odbacili su ozakonjivanje marihuane u medicinske svrhe. U Washingtonu je inicijativu o legalizaciji marihuane poduprlo 64 posto birača, a 28 posto ih je protiv. Florida nije ozakonila marihuanu zato što je bilo potrebno da 60 posto birača izađe na birališta, što nisu učinili. Od onih koji su izašli, 58 posto je bilo za legalizaciju.

Američki predsjednik Richard Nixon bio je najtvrđi po pitanju stava prema marihuani. Nije pomagala ni činjenica da je George Washington na svom imanju Mount Vernon uzgajao konoplju, Nixon je pokrenuo “rat” protiv droge.

U međuvremenu su na taj rat potrošene milijarde dolara, a južnoamerički narkokarteli postali su bogatiji nego ikada. Osim toga, zbog borbe protiv marihuane i iskorjenjivanja plantaža prednost dobivaju teške droge.

Brojni eksperimenti

Bilo je to očito nakon, primjerice, lanjskog obračuna albanske policije s plantažama u Lazaratu na jugu zemlje gdje se nalazilo pravo selo marihuane koja je odande distribuirana dalje. “Trava” je nestala preko noći, uništena i spaljena, a Balkanom se prepričavala rečenica “mijenjam žuto za zeleno” jer je dostupnost teških droga, poput heroina, bila sveprisutna, dok je marihuana bila doslovce iskorijenjena.

Nakon desetljeća kriminaliziranja marihuane pokret da se preispita stav prema toj zelenoj biljci učinio je svoje. Danas se i u znanosti njome više eksperimentira, rade se stručne studije i analize i upravo je u Velikoj Britaniji u tijeku prvo ispitivanje djelovanja supstanci marihuane na pacijente s agresivnim tumorima na mozgu. Ranija testiranja, koja su se provodila u Španjolskoj, pokazala su da je dio štakora, kojima su ubrizgavane stanice tumora, nakon tretmana izliječen, ali znanstvenici su oprezni u bilo kakvim predviđanjima, naglašavajući da štakori i ljudi ipak nisu isto i da treba pričekati što će istraživanje pokazati. “Čak i uz pozitivne rezultate ne možemo tvrditi da se radi o čudotvornom lijeku koji spašava od svih bolesti. Treba biti oprezan”, ističe znanstvena zajednica. Protivnici liberalizacije droge upućuju na opasnosti vezane za ovisnost i konzumaciju ovih supstanci i njihovih posljedica za društvo. Jedan od protivnika je John P. Walters koji je od 2001. do 2009. godine bio vodeći stručnjak za pitanja droge u Bijeloj kući.

Manje ovisnika

On u pitanje dovodi i vjerodostojnost pojedinih članova spomenute komisije za legalizaciju droge. “Svi jako dobro znamo koliki su troškovi i kakve su kobne posljedice ovisnosti o drogi i njezinoj zloporabi. Želimo li doista takvo društvo u kojem će ovisnost o drogama ugroziti slobodu?”, tvrdi Walters.

No, da se broj ovisnika o drogi povećava kroz legalizaciju, kao što to navodi Walters, to se dosad nije nikada potvrdilo. U Nizozemskoj primjerice, gdje je konzumacija i trgovina marihuanom i hašišem legalizirana još od kraja 70-ih godina, to se nije dogodilo.

U Portugalu, gdje se konzumacija svih vrsta droge od 2001. godine više ne kažnjava i gdje je istodobno povećana briga i prevencija među mladima po ovom pitanju, broj maloljetnih ovisnika otad se čak i smanjio.

Osim toga, na granici SAD-a i Meksika, dugoj više od 3000 kilometara, agenti američke Uprave za suzbijanje droga (DEA) posljednjih su godina zabilježili značajan pad krijumčarenja marihuane. Usporedo s legalizacijom sve manje količine marihuane stižu iz Meksika u SAD. U 2011. američka granična kontrola zaplijenila je oko 1100 tona marihuane, a 2014. oko 860 tona. Zapljene meksičke vojske doživjele su još snažniji pad, pa je tako u 2014. zaplijenjeno 664 tone kanabisa, što je za 32 posto manje nego godinu ranije.

Međutim, iako su zakonske promjene tu, proces stvarne dekriminalizacije ne ide tako lako, naročito ako se govori o korištenju marihuane u medicinske svrhe. To će se pitanje sasvim sigurno provlačiti i u skoroj predsjedničkoj kampanji čiji se prvi, veliki koraci upravo počinju osjećati u SAD-u na svakom koraku jer će svoje kandidature iz dana u dan objavljivati i republikanci i demokrati. Veliki korak naprijed u dekriminalizaciji marihuane napravio je bivši američki predsjednik Bill Clinton kada je govorio o pušenju “trave” tijekom svojih studentskih dana, no vrlo lako bi se moglo dogoditi da Hillary Clinton zauzme nešto tvrđi stav.

Hillary nije probala

Ona je u kampanji 2008. godine bila protiv legalizacije marihuane i ako se dogodi da njezini republikanski protukandidati budu previše konzervativni, vjerojatno će se držati zlatne sredine. Ona, za razliku od muža, nikad nije probala “travu”.

“Na primjer, u Washingtonu je moguće pušiti ‘travu’, ali je nije moguće legalno kupiti. Oni koji imaju dozvole za uzgajanje marihuane za osobnu upotrebu, imaju samo šest biljaka, a broj ljudi koji imaju dozvolu je 0,003 posto stanovnika Washingtona”, objašnjavaju mi. Dakle, iako možete, teoretski, prolaziti ulicama glavnoga grada i gledati Bijelu kuću pritom motajući joint, pred očima policije, problem je kupnje i dostupnosti. Naravno, u slučaju rekreativnog korištenja marihuane ta činjenica nema nekih većih posljedica, ali problem je s medicinskim korištenjem.

Olakšava bolove

Zbog toga u Sjedinjenim Državama već postoje “medicinski migranti”, koji se sele iz američkih saveznih država u kojima je korištenje marihuane za medicinske svrhe još uvijek zabranjeno. Naročito su u tome odlučni roditelji bolesne djece, kod kojih se pokazalo da im marihuana olakšava bolove.

Nedavno su američki mediji objavili priču Meagan Patrick čija je djevojčica imala dnevno gotovo tri stotine napadaja jer se tijekom trudnoće jedna polovica njezina mozga nije dovoljno razvila. Roditelji su bili očajni jer jedino što je konvencionalna medicina preporučila bili su lijekovi koji su djevojčicu smirivali, ali i od nje učinili, kako je sama majka kazala, zombija.

Da bi počeli s alternativnim tretmanima za bolesno dijete, preselili su se u američku saveznu državu Colorado, u Denver, i danas djevojčica ima do dva napada dnevno, a ponekad se dogodi da dan prođe bez njih. Dijete više nije u stalnim bolovima, a počela se i smijati. Da su ostali na svojoj staroj adresi, roditeljima bi dijete vjerojatno bilo oduzeto ako bi pokušali s tretmanima. U američkom Coloradu, pak, ne samo da zbog toga nisu kazneno gonjeni, nego im je sve dostupno, a nabava transparentna.