Nakon što je britanski parlament odbio sva uvjeravanja premijera Davida Camerona o nužnosti udara po sirijskom režimu Bašara al Asada u nekim američkim medijima pojavila se informacija kako će SAD sam krenuti u akciju.
VELIKA BRITANIJA NEĆE NAPASTI SIRIJU Britanski je parlament glasao protiv hitne vojne intervencije
No, nakon odluke britanskih zastupnika američki ministra obrane Charles Chuk Hagel izjavio je, javlja Reuters, da SAD neće sam napasti Siriju već samo u sastavu međunarodnih snaga.
- To je cilj predsjednika Obame. Kakva god odluka da bude bit će to zajednička međunarodna operacija, kazao je ministar Hagel te dodao kako će Washington nastaviti " tražiti saveznike".
"Naš pristup je da nastavimo tražiti međunarodnu koaliciju koja će djelovati zajedno. Mislim da vidite brojne zemlje kako izriču, javno izriču svoje stajalište o uporabi kemijskog oružja", rekao je.
Kako se doznaje iz diplomatskih izvora SAD će i nadalje "lomiti Britaniju".
Podsjetimo, britanski parlament je u četvrtak odbacio prijedlog premijera Davida Camerona kojim bi načelno bila odobrena akcija u Siriji zadavši udarac Obaminim naporima da izgradi koaliciju za odgovor na uporabu kemijskog oružja u Siriji.
Obamina administracija je pak jučer podastrla, kako je to nazvala, svježe dokaze da je sirijska vlada iza napada kemijskim oružjem na četvrt Damaska pod kontrolom pobunjenika, ali se suočila sa snažnim otporom vojnoj akciji američkih političkih stranaka.
Visoki američki dužnosnici su rekli članovima Kongresa kako "nema sumnje" da je prošloga tjedna u Siriji upotrijebljeno kemijsko oružje te da iza napada stoji Assadova vlada, rekao je kongresnik Eliot Engel, vodeći demokrat u Odboru za vanjske poslove Zastupničkog doma.
Među dužnosnicima koji su informirali istaknutije kongresnike bili su državni tajnik John Kerry, ministar obrane Chuck Hagel, savjetnica za nacionalnu sigurnost Susan Rice i drugi visoki dužnosnici.
Nekoliko kongresnika iz demokratske i republikanske stranke reklo je kako je bilo impresionirano informiranjem i da je ono pružilo uvjerljive argumente za vojnu akciju. Mnogi međutim nisu bili uvjereni, uključujući nekolicinu najvažnijih kongresnika iz obje stranke.
Carl Levin, predsjednik senatskog Odbora za oružane snage, obično snažan pristaša demokratskog kolege Obame nagovijestio je nakon informiranja kako Bijela kuća ne bi trebala postavljati nikakve rokove za vojnu akciju u najmanju ruku dok inspektori Ujedinjenih naroda ne dovrše istragu na području napada.
Levin je također rekao kako bi Bijela kuća trebala osigurati međunarodnu potporu za intervenciju u Siriji što izgleda sve manje vjerojatno nakon što je parlament Velike Britanije, ključnog američkog saveznika, odbacio vojnu akciju.
Drugi američki kongresnici iznijeli su niz problema za Obamu koji je posljednjih dana ostavio malo sumnje da razmišlja ne o tome da li nego kada kazniti Assadovu vladu za prošlotjedni kemijski napad.
Među ostalim oni su postavili pitanja o tome da li bi "ograničena" vojna akcija koju je Obama natuknuo stvarno odvratila Assada od ponovne upotrebe kemijskog oružja protiv civila te čak i može li si Pentagon priuštiti napad na Siriju nakon 85 milijardi dolara automatskih rezova troškova koje je Kongres nametnuo saveznoj vladi početkom godine.
Britanski mediji: Veliki poraz Davida Camerona
Nakon što je britanski parlament odbio prijedlog premijera Davida Camerona da mu odobro intervenciju u Siriji, većina tamošnjih medija smatra ne samo porazom vladajućih konzervativaca, već i osobnim porazom mladog premijera. Čak što više ugledni Times ide tako daleko da piše kako je Cameron - ponižen.
- Cameronu bi bilo bolje da nije toliko inzistirao na "moralnoj obvezi Britanije prema sirijskom narodu" jer je takva patetična formulacija odmah izavala odbijanje zatupnika koji su posumnjali u iskrenost premijerovih riječi. Kako pišu londoski listovi istup premijera nije samo odbio oporbu nego je izavao negodovanje i u vlastitim redovima. Daily Telegraph pak smatra da bi sudjelovanje Britanije u rat u Siriji moglo izavati najveći raskol u britanskoj politici i društvu još od Sueske krize 1956 godine. List smatra da je rasprava pokazala da suparničke opcije ne skrivaju više sve otvorenije neprijateljstvo, pa su vladajući optužili laburiste za podršku sirijskom dokatoru Bašaru al Asadu. Većina tamošnjih analitičara smatra da bi " sirijsko pitanje" moglo uskoro otvoriti "britansko pitanje" ta zaoštriti ionako tešku bitku među oporbom i vladajućima.