SPAS OD DEBAKLA

Amerika sa 100 milijardi dolara spašava klimu

U trenutku kad su pregovori u Kopenhagenu došli u kritičnu fazu, američka je politika povukla važan potez
 Reuters

KOPENHAGEN - Američka državna tajnica Hillary Clinton danas je obećala pomoć SAD-a siromašnim zemljama kako bi se lakše borile s posljedicama klimatskih promjena.

Specijal Jutarnjeg.hr: Sve o konferenciji u Kopenhagenu

- Amerika je spremna surađivati s ostalim razvijenim zemljama kako bi se stvorio fond od 100 milijardi dolara godišnje za pomoć zemljama u razvoju - izjavila je H. Clinton na UN-ovoj Klimatskoj konferenciji (COP15) u kongresnom centru Bella u Kopenhagenu.

Duboka zabrinutost

Govor američke državne tajnice bio je prekretnica u dosadašnjem toku konferencije koja se posljednjih dana našla na rubu propasti. Yvo de Boer, izvršni tajnik UN-ove Klimatske konvencije, nazvao je nastavak pregovora “vrlo ohrabrujućim”. Ipak, velika je vjerojatnost da će novi klimatski sporazum, popularno nazvan “Kyotov sin”, jer treba naslijediti Protokol iz Kyota koji istječe 2012., biti donesen tek za godinu dana na konferenciji u Meksiku.

Većina svjetskih vlada “duboko je zabrinuta” da će globalno zagrijavanje izmaknuti kontroli. Lideri G8, industrijski razvijenih zemalja svijeta i Rusije, ljetos su se složili da se moraju spriječiti opasne klimatske promjene, odnosno rast temperature držati u granici od oko dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Unatoč tome, mnogi su analitičari uoči UN-ove konferencije u Kopenhagenu sumnjali u uspjeh toga najvećeg klimatskog summita u povijesti.

Već drugog dana 12-dnevne konferencije pregovori su bili prekinuti jer je britanski dnevnik Guardian objavio nacrt novoga klimatskog sporazuma, tzv. Danskog teksta u čijem je stvaranju sudjelovala zemlja domaćin, navodno uz američku asistenciju.

Odstupanje od sporazuma

Nacrt je predviđao obaveze u smanjenju emisije i za zemlje u razvoju, što je bilo znatno odstupanje od UN-ove Klimatske konvencije i Protokola iz Kyota. Ta dva važna dokumenta polaze od povijesne odgovornosti razvijenih zemalja za emisiju stakleničkih plinova. Industrijske bi zemlje trebale najviše smanjiti emisiju te podnijeti i glavninu troškova.

Dramatična Klimatska konferencija, koju danima prate žestoki prosvjedi nevladinih aktivista na uzavrelim ulicama prohladnog Kopenhagena, trebala bi završiti sutra u kasnim večernjim satima. Na završnicu konferencije već je stigla većina od najavljenih 130 predsjednika i premijera, a sutra se u Kopenhagenu očekuje i američki predsjednik Barack Obama.

Kina danas emitira najviše

Kada je 2001. godine bivši američki predsjednik Bush odbacio Protokol iz Kyota, SAD je bio najveći svjetski emiter stakleničkih plinova. U međuvremenu, Kina je prije tri godine postala najveći emiter stakleničkih plinova, a bivši “deal breaker” SAD postao “spasitelj” klimatskih pregovora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 01:51