Neuspjeli ruski napad dronom na njemačku zračnu luku dio je opasnog obrasca eskalacije koji riskira izazivanje otvorenog sukoba s NATO-om - želi li to Kremlj ili ne, upozoravaju američki stručnjaci i dužnosnici za New York Times.
Njemački dužnosnici u utorak su optužili Rusiju da stoji iza napada na ukrajinske teretne avione na aerodromu u Leipzigu početkom kolovoza, kad je jedan dron s eksplozivom udario o ukrajinski Antonov na pisti, a drugi je, kako se čini, udario o avion u polijetanju. U oba slučaja nije se detonirao eksploziv. Da je napad bio uspješan, mogao je ubiti nekoga i dovesti do nepredvidljivih posljedica.
Bio je to najdramatičniji u seriji takvih napada, Leipzig među kojima su neuspjeli pokušaj podmetanja zapaljive naprave u DHL-ov avion, dizanje u zrak željezničkih tračnica u Poljskoj i paljenje skladišta i trgovačkih centara diljem Europe.
Ti su napadi dio napora ruskog predsjednika Vladimira Putina da rat prenese na Zapad, piše NYT. Ono što je novo jest da su ti napadi odnedavno postali učestaliji i intenzivniji, kažu izvori iz zapadnih obavještajnih službi.
Frustracija bojišnicom
Uzrok intenziviranja napada dijelom leži u Putinovoj frustraciji situacijom na bojišnicama u Ukrajini, smatraju američki analitičari. Napredak je spor, a žrtve ogromne, dok rusko gospodarstvo bilježi sve veće štete od ukrajinskih udara na rafinerije nafte i logističke centre.
U Putinovoj glavi Rusija nije samo u ratu s Ukrajinom. Putin se bori protiv onoga što naziva "kolektivnim Zapadom" - protiv zemalja koje Ukrajini šalju oružje, tehnologiju i obavještajne podatke.
Ovog je tjedna Zapad nazvao "psima imperijalizma" i zaprijetio da će neprijatelji Rusije dobiti ono što zaslužuju. Ako nas netko pokuša ugristi, mogao bi dobiti udarac u zube, poručio je.
U nekom trenutku netko će u nekom takvom napadu biti ozlijeđen, a to će staviti NATO savez pred drugačiju dilemu, upozorila je Julianne Smith, bivša američka veleposlanica pri NATO-u.
"Ne mislim da žele treći svjetski rat, ali moraju svima pokazati da nije vrijeme da se petljaju s njima", rekao je Piotr Krawczyk, bivši ravnatelj poljske vanjske obavještajne službe.
Podijeljena Njemačka
Članice NATO-a mogu malo toga učiniti kako bi kaznile Rusiju za sabotaže, osim nametanja sankcija i protjerivanja diplomata. Zato odgovaraju jačanjem obavještajne podrške Ukrajini, kibernetičkim napadima i potkopavanjem ruskih interesa u drugim dijelovima svijeta.
U kolovozu je njemačka vlada donijela nacrt zakona kojim bi se dozvolilo obavještajnim službama organiziranje sabotaža i kibernetičkih napada.
Njemačka je podijeljena i oko stava prema Rusiji, i oko pomoći Ukrajini. Većina Nijemaca Rusiju vidi kao veliku ili vrlo veliku prijetnju Njemačkoj, njih 56 posto prema novoj anketi ARD-a. Tako misli 59 posto ispitanika u nekadašnjoj Zapadnoj Njemačkoj i samo 42 posto na području bivšeg DDR-a.
Četiri i pol godine od ruske invazije, otprilike polovica Nijemaca podržava isporuke oružja Ukrajini: 38 posto ih smatra primjerenima, a 14 posto bi ih pojačalo. No čak ih 42 posto kaže da isporuke oružja idu predaleko - što je najviše od početka rata u Ukrajini.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....