SVIJET U STRAHU

Američki nosač aviona hitno krenuo put Irana umjesto u Split: 'Sve je ovo velika igra s vatrom u kojoj će sve izgorjeti, a ne samo Iran'

Iranski predsjednik Hasan Rohani navodno će priopćiti da opet pokreću nuklearne aktivnosti koje su bili obustavili
 U.S. Navy

Nakon što je američki nosač zrakoplova Abraham Lincoln odgodio dolazak u Split i s pratećom borbenom skupinom preusmjeren na Bliski istok, svjetski mediji opsesivno se bave Iranom kao potencijalnim kriznim žarištem.

Zahvaljujući Johnu Boltonu, Trumpovu savjetniku za nacionalnu sigurnost, globalni policajac iznova je u ophodnji: on je slanje vojne poruke Teheranu opravdao “višestrukim i uvjerljivim prijetnjama” američkim snagama, no još nije precizirao o kakvim je prijetnjama riječ.

Pretpostavlja se da je u pozadini ipak najava službenog Teherana da će danas objaviti recipročne akcije na američko povlačenje iz nuklearnog sporazuma sklopljenoga 2015. Točno godinu nakon što je izlazak iz sporazuma objavio Donald Trump, 8. svibnja bi i iranski predsjednik Hasan Rohani navodno trebao priopćiti da će Iran ponovno pokrenuti dio svojih nuklearnih aktivnosti koje je bio obustavio na temelju dokumenta. S iranskom odlukom već je navodno upoznat i dio čelnika Europske unije. Dužnosnici ove zemlje tvrde da njihov razvoj balističkih raketa nije povezan s nuklearnom aktivnošću, nego je posve obrambene prirode.

Zastarjeli povodi

Iransko vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost nazvalo je u utorak raspoređivanje američke napadačke skupine na Bliski istok psihološkim ratom.

Glasnogovornik toga tijela Keyvan Khosravi komentirao je izjavu Johna Boltona kao nespretan pokušaj zloupotrebe zastarjelih povoda za proizvodnju psihološke napetosti. Objasnio je i da su iranske snage pratile borbenu skupinu još otkad je ušla u Sredozemlje prije 21 dan te da ih nije iznenadio njihov dolazak.

Za Khosravija, Boltonova je motivacija za prijetnje jednostavna, a to je “nedostatak razumijevanja vojnih i sigurnosnih problema te golema želja za skretanjem pozornosti na sebe”.

Još je prošloga tjedna službeni Iran upozorio da tzv. B-tim oko Trumpa - koji uključuje Boltona i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua - opsesivno traži sukob s Teheranom. “Tim B potiče američku politiku prema katastrofi”, upozorio je iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif. “Želja im je potaknuti Iran na poduzimanje akcije, a onda to upotrijebiti kao povod.” Iranski dužnosnici završno su poručili da je rat s Iranom “velika igra s vatrom u kojoj će sve izgorjeti, a ne samo Iran”.

Vojna intervencija

Iranske obrambene sposobnosti, prema svim relevantnim analitičarima, ipak nisu ono što pretjerano brine američke jastrebove i vojne planere. To je puno prije reakcija Vladimira Putina jer je malo vjerojatno da bi Rusija skrštenih ruku promatrala američku vojnu intervenciju. Američke snage već su gotovo na ruskim granicama i plove oko Rusije na Baltiku, Crnom moru i sjevernom Pacifiku. Iranska intervencija lako bi mogla postati Putinova “pruga u pijesku” te isprovocirati brzo slanje zračnih snaga i ruskih podmornica u tu zonu. Geopolitičke procjene govore da u slučaju intervencije u Iranu nije baš izgledno ni pasivno ponašanje Kine, uzme li se u obzir uloga te zemlje u njihovoj infrastrukturnoj inicijativi “Jedan pojas, jedan put”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 04:52