Pogledajte što je CNN uočio na Flight Radaru oko Kube

Američki vojni obavještajni letovi uz obalu Kube naglo su se intenzivirali, pokazuje CNN-ova analiza javno dostupnih podataka o zračnom prometu.

Od 4. veljače američka Ratna mornarica i Ratno zrakoplovstvo izveli su najmanje 25 vojno-obavještajnih letova, koristeći zrakoplove s posadom i bespilotne letjelice. Većina ih je zabilježena u blizini dvaju najvećih kubanskih gradova, Havane i Santiaga de Cube, a neki su se približili na manje od 65 kilometara od obale, prema podacima FlightRadara24.

Najveći dio letova izveli su pomorski patrolni zrakoplovi P-8A Poseidon, namijenjeni nadzoru i izviđanju. Dio ih je obavio RC-135V Rivet Joint, specijaliziran za prikupljanje signala i elektroničko izviđanje. U operacijama je korišteno i nekoliko visokoletećih izviđačkih dronova MQ-4C Triton.

Ti letovi nisu zanimljivi samo zbog blizine kubanskoj obali, koja ih stavlja duboko u domet za prikupljanje obavještajnih podataka, nego i zbog iznenadnosti njihove pojave. Prije veljače takvi su javno vidljivi letovi na tom području bili iznimno rijetki. Važan je i njihov politički tajming, navodi CNN.

Trumpova retorika prema Kubi osjetno se zaoštrila u tjednima koji su prethodili ovom naglom porastu aktivnosti. Američki predsjednik na Truth Socialu podijelio je komentar Fox Newsova suradnika Marca Thiessena, prema kojem će Trump prije kraja mandata posjetiti “slobodnu Havanu”. Samo nekoliko dana nakon te objave Trump je naredio naftnu blokadu otoka.

Trump je otišao i korak dalje: uveo je prošireni režim sankcija protiv Kube. Tvrdi da zemlja predstavlja “prijetnju” američkoj nacionalnoj sigurnosti. Kubanski dužnosnici, s druge strane, odbacuju tvrdnje da njihova komunistička vlada predstavlja ikakvu opasnost za SAD. Tvrde da su otvoreni za pregovore, ali istodobno poručuju da će, u slučaju napada, protiv američkih snaga voditi dugotrajni gerilski rat.

Poznati obrazac

Sličan obrazac već je viđen: zaoštrena retorika Trumpove administracije, a potom porast javno vidljivih nadzornih letova, prethodili su američkim vojnim operacijama u Venezueli i Iranu.

U slučaju Venezuele, Trump je 2. rujna objavio da je američka vojska izvela napad na navodni brod švercera narkotika u Karibima, pritom izravno povezujući plovilo s tadašnjim predsjednikom Nicolásom Madurom, kojega je optužio za “masovna ubojstva, trgovinu drogom, trgovinu ljudima, nasilje i teror”. Javno vidljivi nadzorni letovi uz venezuelsku obalu počeli su tjedan dana poslije. Nastavili su se, uz prekid u listopadu i studenome, sve do dana uoči operacije u kojoj su američke specijalne snage zarobile Madura u njegovu kompleksu u Caracasu.

Sličan razvoj događaja viđen je i u Iranu, gdje je mnogo šira flota američkih obavještajnih zrakoplova i bespilotnih letjelica otvoreno nadzirala južnu iransku obalu uoči zajedničkih američko-izraelskih udara. P-8A Poseidon, RC-135V Rivet Joint i MQ-4C Triton — zrakoplovi koji su posljednjih tjedana uočeni i u blizini Kube — bili su među letjelicama aktivnima i u iranskom sukobu.

Od početka 2025. deseci tih istih američkih nadzornih zrakoplova djelovali su oko ukrajinske ratne zone, u blizini geopolitičkih žarišta na Korejskom poluotoku te duž zapadne ruske granice. Skupni podaci koje prikuplja adsb.exposed pokazuju da se letovi u tim i drugim regijama odvijaju kontinuirano, mjesecima, piše CNN.

No porast letova uz kubansku obalu nova je pojava — i odudara od dosadašnjih obrazaca raspoređivanja ovih zrakoplova.

Javna poruka?

Svi navedeni letovi praćeni su putem javno dostupnih open-source platformi za nadzor zračnog prometa, poput Flightradara24 i ADS-B Exchangea.

U nekim slučajevima ti su letovi naširoko dijeljeni i na društvenim mrežama — na X-u, Discordu i drugim platformama.

To je osobito znakovito zato što bi zrakoplovi o kojima je riječ, kada bi to htjeli, mogli prikriti svoju prisutnost isključivanjem lokacijskih transpondera. Time se nameće pitanje šalje li Washington namjerno poruku kubanskom režimuu: gledajte, ovdje smo.

Bila ta poruka svjesno režirana od strane američke vojske ili administracije, ili ne, za kubanske dužnosnike ona je, u najmanju ruku, uznemirujuća, zaključuje CNN.