U nastavku donosimo:
- zašto rast prinosa na Treasury mijenja globalnu cijenu kapitala i izlazi izvan američkih okvira
- koje su posljedice prelijevanja na Europu: energija, inflacija, tečaj i trošak zaduživanja
- kako se promijenila struktura kupaca američkog duga i što to znači za terminsku premiju
- što o napetosti na tržištu obveznica kažu analitičari i iskustva sudionika iz Financial Timesa i Reutersa
- koje sektore i projekte u EU pogađa era skupog novca – od obrane do AI infrastrukture, uz iskustva i stavove investitora
Prije samo tjedan dana u Jutarnjem smo upozorili da prinos od 5,11 posto na američku desetogodišnju državnu obveznicu govori o dosad neviđenoj fiskalnoj drami u kojoj se nalazi najveća ekonomija Zapada. Danas je to već zastario podatak.
Kad svijet ne bi bio u globalnom geopolitičkom kaosu koji na dnevnoj razini proizvodi 2-3 senzacije, kakve u mirnim vremenima inače stižu jednom mjesečno, pitanje održivosti američkih dugova, kao i globalnih posljedica fiskalne neodgovornosti cijelog niza američkih administracija, svaki dan bi bilo na naslovnicama, a ovako se zastrašujuće otvaranje tektonskih pukotina u modernom financijskom sustavu medijski bilježi svakih nekoliko dana.
Sada se već gradi konsenzus da su američke financije u takvim problemima da sigurno ulazimo u eru skupog...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....