ALIJEV PROGLASIO IZBORNU POBJEDU PRIJE GLASOVANJA Hasanli ga osudio za prevaru

Nitko ne očekuje demokraciju u Azerbajdžanu, ali državne institucije više ne trude ni glumiti je. Mobilna aplikacija Središnjeg izbornog povjerenstva u utorak je svim korisnicima poslala izvještaj da je azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev ponovno pobijedio na izborima s osvojenih 75 posto glasova.

Kvaka je u tome da su se u Azerbejdžanu birališta otvorila tek u srijedu, pa su rezultati izbora, s naravno premoćnom Alijevljevom pobjedom, objavljeni dan ranije nego što su izbori održani. Nakon što je narod glasao, Alijev je povećao razliku, treći mandat na čelu države kojoj je sa svojom obitelji gotovo i vlasnik, pobijedio je s 85 posto osvojenih glasova, a njegov glavni protivnik Jamil Hasanli osvojio je šest posto.

Hasanli, međutim, ne prihvaća rezultate izbora i tvrdi da su oni namješteni, da nisu bili slobodni i da je on žrtva izborne prijevare koju su za predsjednika Alijeva odradili vlada i televizije. Europski promatrači izvijestili su da su izbori bili “ozbiljno nepropisni”. Izbore su “sabotirala ograničenja slobode izražavanja mišljenja, skupština i nadležne državne institucije koje nisu jamčile poštene uvjete svim kandidatima” izvijestio je OESS u svom priopćenju.

Njegovi promatrači zabiljećili su “jasne indicije o punjenju glasačkih kutija” na 37 biračkih mjesta i negativno ocijenili 58 posto biračkih mjesta. Obitelj Alijev diktaturu u Azerbejdžanu održava već 20 godina, aktivisti za ljudska prava upozoravaju na represiju bez presedana koja je provedena uoči izbora.

Alijev je moć i vlats naslijedio od oca 2003., kontroverznim je referendumom 2009. ukinuo ograničenje predsjedničke funkcije na dva mandata i potkupljuje narod silnim novcem od nafte na kojoj leži Azerbejdžan i koja je učetverostručila njihov BDP, tako da tamošnja opozicija ne stoji dobro. Pogotovo zato što Alijeva voli i Zapad, zbog strateškog položaja Azerbejdžana i njegova plina i nafte.

Multinacionalke poput British Petrola i ExxonMobila tamo su uložile milijarde kako bi crpile bogata azerbejdžanska nalazišta, a 2005. je otvoren naftovod koji uz podršku SAD-a i Europske unije isporučuje naftu na zapad preko Turske, zaobilazeći Rusiju, što zapadnjacima daje važnu polugu u odnosima s još jednim autokratskim vladarom, Vladimirom Putinom, jer su energetski neovisni o njegovoj zemlji.