Prisjećajući se Kubanske raketne krize, američki predsjednik John Fitzgerald Kennedy jednom je upozorio da nuklearne sile moraju izbjegavati sukobe koji bi jednu stranu natjerale da mora birati između sramotnog povlačenja i nuklearnog rata, piše CNN.
Sukob Zapada i predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina oko invazije na Ukrajinu još uvijek ne zrcali sukob Sovjetskog saveza i Zapada koji je izbio u listopadu 1962. godine te koji je skoro kulminirao Armagedonom.
Međutim, uzme li se u obzir da strateške greške, junački otpor koji Ukrajinci pružaju Rusima te pokretna traka vojne i humanitarne pomoći vrijedna više milijardi američkih dolara Putina polako stjeruju u kut, spomenuto Kennedyjevo mišljenje praktički zvuči kao aksiom.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden, koji od samog početka ruske invazije na Ukrajinu koja je počela 24. veljače tvrdi da želi pomoći Kijevu da se obrani od agresora i izbjeći eskalaciju sukoba s Putinom, naočigled je dosta vremena razmišljao o Kennedyjevom upozorenju.
Biden je u ponedjeljak navečer rekao da misli da Putin još uvijek ne zna kako će okončati rat u Ukrajini te da ga to brine. Istovremeno, viši sigurnosni dužnosnici priznali su da još uvijek ne znaju kakav bi to napredak Rusi morali ostvariti na istoku i jugu Ukrajine koji bi Putinu dopustio da proglasi pobjedu i naredi deeskalaciju sukoba.
Sve to brine, međutim takav je razvoj situacije naoko u kontradikciji s američkom politikom. Washington je rekao da Ukrajini pruža podršku kako bi Putin izgubio rat. Predstavnički dom SAD-a u utorak je izglasao zakon u kojem stoji da će Amerika Ukrajini poslati približno 40 milijardi dolara pomoći. Uz to, SAD Ukrajinu zasipa protutenkovskim i protuzračnim projektilima, radarima, dronovima, artiljerskijom municijom i haubicama.
Agresivnost Zapada, spor napredak Rusa i izostanak bilo kakvog diplomatskog rješenja znače da je gotovo sigurno da će se Putin uskoro naći vrlo blizu kuta, ili kako je Kennedy rekao "sramotnog povlačenja". Trenutno se čini da Putin iz tog kuta može izaći samo ako kapitulira te prizna da su ga nadjačali Zapad i ukrajinska hrabrost. Dakako, riječ je o za Putina gotovo nemogućoj poziciji.
Na što je sve Putin spreman?
Trenutno nema suglasja oko toga što bi Putin mogao napraviti ako postane očajan. Premda ruski predsjednik ne vjeruje da gubi rat, nema indikacija da bi riskirao otvoreni nuklearni sukob sa Zapadom.
Nekoliko visokih američkih dužnosnika rekli su da se boje da bi Putin mogao posegnuti za taktičkim nuklearnim oružjem kako bi izbjegao sramotan poraz. Avril Haines, ravnateljica Nacionalne obavještajne zajednice SAD-a, rekla je u utorak da Amerika smatra da trenutno nije izgledno da će Putin koristiti nuklearno oružje. Direktor Obrambene obavještajne agencije SAD-a Scott Berrier rekao je da ta procjena uključuje i taktičko nuklearno oružje.
S obzirom na to da je tijekom sukoba u Čečeniji sa zemljom sravnjivao gradove te u Siriji, a i Ukrajini, napadao civile i civilnu infrastrukturu te naređivao trovanje svojih neprijatelja u stranim zemljama, nije teško zamisliti da bi na Ukrajinu mogao ispaliti nuklearno oružje. Sama činjenica da je Rusija više puta "samo" prijetila nuklearnim oružjem pokazuje koliko je najstrašnije oružje u povijesti čovječanstva moćan alat zastrašivanja i odvraćanja, piše CNN.
Putin nema izlaznu strategiju
Dok SAD trpi kritike zbog toga što Putinu nije ponudio dostojanstven i prihvatljiv izlaz iz rata u Ukrajini, takva inicijativa možda uopće ne bi upalila.
Za početak, Putin ne traži izlaz. Unatoč tome što invazija u svakom pogledu katastrofa, Putin se rukovodi nekom vlastitom logikom. Ako ne može zauzeti Ukrajinu, ruski se predsjednik nada da će je do te mjere uništiti da će druge bivše sovjetske zemlje shvatiti da ne trebaju gajiti slične ambicije o približavanju Zapadu i njegovim organizacijama.
Haines je vjerojatno zato u utorak rekla da se Putin priprema za dugotrajni sukob u Ukrajini te da tijekom istog ne planira stati na zauzimanju Donbasa. Haines je, međutim, rekla da takav nesrazmjer između Putinovih ambicija i realnih mogućnosti mogao ruskog predsjednika stjerati u kut i natjerati ga da udari na nekoga.
"Trenutni trendovi povećavaju vjerojatnost da će se Putin okrenuti drastičnijim rješenjima poput proglašavanja izvanrednog stanja, preusmjeravanja industrijske proizvodnje i destruktivnim vojnim potezima ako počne vjerovati da gubi rat u Ukrajini", rekla je Haines.
Dva su razloga zašto ne treba očekivati da će itko uspjeti Putina izvući iz slijepe ulice kojom trenutno korača. Kao prvo, ruski je predsjednik odbio sva diplomatska rješenja koja su mu ponuđena. Rat u Ukrajini prerastao je u pitanje osobnog prestiža, Putinove političke pozicije i reputacije Rusije. Kao drugo, neki u Londonu i Washingtonu vjeruju da su si Ukrajinci i njihov predsjednik Volodimir Zelenski priskrbili pravo da pobijede Rusiju. Ukrajina je ipak oštećena strana, žrtva ničim izazvane invazije.
Kako okončati sukob?
Rat, međutim, još uvijek traje, a konstantna opasnost od eskalacije mogla bi načeti jedinstvo Zapada.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je više puta bezuspješno pokušao nagovoriti Putina da ne napadne Ukrajinu, osudio je govor koji je ruski predsjednik održao povodom obilježavanja 77. obljetnice Dana pobjede. Rekao je, međutim, i da će Ukrajina i Rusija prije ili kasnije morati sjesti za pregovarači stol i pričati o miru. Do tog sastanka neće doći ako se Moskvu bilo kako osramoti. Macron je u utorak razgovarao s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom i njih su se dvojica složila da se hitno treba isposlovati primirje između Ukrajine i Rusije.
U utorak je bilo zanimljivo i u Bijeloj kući, gdje je talijanski premijer Mario Draghi nakon hvalospjeva koje je uputio Zapadu Bidenu rekao da Italija i Europa žele da se rat u Ukrajini okonča.
"Ljudi razmišljaju o tome što možemo napraviti kako bi nastupio mir. U najmanju ruku, žele vjerovati u mogućnost primirja i uvjerljivih pregovora. To je trenutna situacija. Mislim da moramo ozbiljno razmisliti o tome", rekao je Draghi.
Drugim riječima, ako Zapad na neki način ne bude intervenirao u Ukrajini, Putin bi se mogao naći u kutu o kojem je Kennedy govorio u lipnju 1963. godine. Nekoliko mjeseci prije, Kennedy je sovjetskom lideru Nikiti Hruščovu predložio rješenje koje mu je omogućilo da se povuče iz njihovog sukoba i sačuva obraz.
Moguće je da će se slično rješenje, makar koliko bolno bilo, morati staviti pred Putina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....