Postigli smo upravo ono što smo željeli postići: ispisali smo povijest u ovoj zemlji, izjavio je Ulrich Siegmund, glavni kandidat AfD-a nakon prvih rezultata izbora u Saskoj-Anhaltu, dodavši da je rezultat "signal prema Berlinu". Alternativa za Njemačku (AfD) ne samo da je uvjerljivo pobijedila u istočnonjemačkoj pokrajini Saskoj-Anhalt, nego je ostvarila daleko najbolji izborni rezultat u svojoj povijesti.
Posljednji dostupni rezultati sa službene stranice pokrajine pokazuju sljedeće: AfD je osvojio 43,8 posto glasova, više nego dvostruko u odnosu na 2021. CDU je potonuo na samo 17,2 posto. SPD je završio na 9,3 posto, Zeleni na 8,9, ljevica na 8,6, a BSW je s 5,3 posto uspio prijeći izborni prag. FDP je posto ostao izvan parlamenta. Treba spomenuti i da je na izbore izašlo rekordnih 77,8 posto.
Ako je u nedjelju navečer još postojala mogućnost da se rezultat tumači kao golemi, ali ipak ponajprije protestni glas protiv vlasti Friedricha Merza, u ponedjeljak ujutro među njemačkim politolozima i komentatorima počelo se oblikovati znatno neugodnije objašnjenje za etablirane stranke. Velik dio birača, naime, nije glasao za AfD samo zato da bi kaznio saveznu vladu. Glasali su za AfD zato što ga smatraju "svojom" strankom.
Merz priznao: Afd? Uzdrmani smo do temelja! Žele nas uništiti
Pritom procjenu sigurnosnih službi da je AfD dokazana prijetnja ustavnom poretku Njemačke smatraju ili politički motiviranom ili im nije dovoljno važna u usporedbi s drugim pitanjima zbog kojih podržavaju stranku. Politolog Marcel Lewandowsky za ZDF upozorio je da se birači nisu samo kratkotrajno okrenuli AfD-u, nego da je riječ o dugoročnijem političkom prestrojavanju. Dio AfD-ovih birača, rekao je, polazi od uvjerenja da Njemačka više nije prava demokracija. Protestni birač može se već na sljedećim izborima vratiti "staroj" stranci, ali ideološki vezan birač znatno teže.
Na isto upozoravaju i analize podataka njemačkog javnog servisa ARD-a. AfD više ne osvaja samo određenu nišu nezadovoljnih muškaraca srednjih godina ili birača na društvenim rubovima. Na ovim izborima bio je vodeća stranka među muškarcima i ženama, mlađim i starijim biračima te je prodro duboko u skupine koje su još prije nekoliko godina bile prirodno biračko tijelo CDU-a.
Prema Institutu Infratest dimap, AfD-u se sada u Saskoj-Anhaltu pripisuje kompetencija u područjima koja prije nisu bila njegova domena. Primjerice, 30 posto birača smatra da AfD ima najbolja rješenja za gospodarstvo, nasuprot 28 posto koji takvim smatraju CDU; 2021. taj je odnos bio 8 prema 41 u korist CDU-a. Također, 54 posto njih smatra da je AfD bliže brigama običnih građana od drugih stranaka.
Analitičar Martin Machowecz u komentaru za Die Zeit piše o trenutku nakon kojeg njemačka politika više ne može nastaviti po starom. Njegova je teza da politika usmjerena prvenstveno protiv jedne stranke više nije dovoljna. "Politika se ponovno mora voditi za nešto, a ne protiv nečega", ističe.
Ako ćemo izbore personalizirati, njihov najveći gubitnik jest kancelar Merz. On je obećavao da će jasnijim konzervativnim profilom CDU-a zaustaviti rast radikalne desnice i vratiti dio njegovih birača. Izbori u Saskoj-Anhaltu pokazali su suprotno. CDU je izgubio gotovo dvadeset postotnih bodova, a AfD je svoj rezultat više nego udvostručio. "Merz mobilizira - za AfD", sarkastično je naslovio Die Zeit analizu Fabiana Reinbolda. Merz bi napravio ozbiljnu pogrešku kada bi rezultat pokušao predstaviti kao lokalni incident. Poraz CDU-a u Saskoj-Anhaltu istodobno je i obračun dijela birača s politikom Berlina.
Unatoč dramatičnim naslovima, politolozi upozoravaju i na oprez pri preslikavanju rezultata na cijelu Njemačku.
Petra Dobner, profesorica političkih znanosti na Sveučilištu u Halleu, u analizi za ARD izbore je nazvala povijesnim, ali je naglasila da je "prije svega riječ o rezultatu Saske-Anhalta". Pokrajina ima izrazito nestabilno biračko tijelo, snažan osjećaj političkog nezadovoljstva i specifično istočnonjemačko iskustvo. Dobner smatra da AfD uspješno mobilizira emocije i široku frustraciju koja nadilazi gospodarske probleme te da je osobito dobro politički iskoristio osjećaj istočnonjemačkog identiteta i nerazumijevanja između Istoka i Zapada.
S druge strane, politolog Benjamin Höhne upozoravao je još prije izbora da snažan AfD nije specifično istočnonjemački fenomen, nego dio procesa vidljivog u svim zapadnim demokracijama. Razlika je, smatra, u tome što su na zapadu Njemačke tradicionalni stranački sustav i civilno društvo još otporniji. Provokativno je zaključio da bi u tom smislu upravo istok mogao pokazivati ono što postaje "normalno" dok je zapad iznimka.
Dio uspjeha AfD duguje i Ulrichu Siegmundu, 35-godišnjem kandidatu koji je vodio kampanju bitno drukčijim stilom od prijašnjih generacija radikalno desnih političara - nastupao je samouvjereno, nasmijano i pristupačno. ZDF-ova glavna urednica Bettina Schausten opisala je tu strategiju kao "radikalnost u vedrom ruhu".
Saska-Anhalt je mala pokrajina, s oko dva milijuna stanovnika, pa sama ne može promijeniti smjer Njemačke niti bitno preokrenuti odnose snaga na saveznoj razini. No, ipak ima važnost jer se nalazi na pravcima kojima se savezničke snage i vojna oprema mogu prebacivati prema istočnom krilu NATO-a. Pokrajinske vlasti sudjeluju u prometnoj, policijskoj i drugoj administrativnoj logistici, pa bi AfD-ova vlada u Saskoj-Anhaltu mogla postati mogla postati usko grlo za NATO-ovu vojnu mobilnost prema Poljskoj i Baltiku.
Isto tako, iako Saska-Anhalt raspolaže sa samo četiri glasa u Bundesratu, to je dovoljno eventualnoj AfD-ovoj vladi da predlaže inicijative, sudjeluje u oblikovanju njemačkih stavova prema EU i pokušava stvarati blokove s drugim pokrajinama. ARD-ovo istraživanje pokazuje da 57 posto svih birača Saske-Anhalta podržava AfD-ov zahtjev da se Ukrajini više ne šalje oružje; među biračima AfD-a čak 92 posto. Istodobno dvije trećine AfD-ovih birača ne smatra da Rusija ugrožava sigurnost Njemačke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....