Za sada su sve demokratske stranke u Njemačkoj suglasne: suradnja s Alternativom za Njemačku (AfD), koja je djelomično okarakterizirana kao desnoekstremna, za njih ne dolazi u obzir. No sve je manje izvjesno da će to tako i ostati. Naime, etablirane stranke do sada nisu uspjele zaustaviti rast podrške AfD-u u anketama, koji traje već mjesecima, piše Deutsche Welle.
To pokazuje i najnovije ispitivanje javnog mnijenja Deutschlandtrend koje naručuje i objavljuje javni servis ARD: odnos snaga između stranaka Unije (CDU/CSU) i AfD-a potpuno se preokrenuo u odnosu na posljednje savezne parlamentarne izbore održane u veljači 2025. Tada je CDU/CSU osvojio 28,5 posto glasova, dok je AfD dobio 20,8 posto.
Kada bi iduće nedjelje bili održani izbori za Bundestag, 28 posto građana glasalo bi za AfD. To je povećanje od jedan posto u odnosu na srpanj i ujedno novi rekord za tu stranku. Kršćansko-demokratska unija (CDU) i njezina sestrinska stranka, bavarska Kršćansko-socijalna unija (CSU), izgubile su jedan posto i s 21 posto podrške pale na razinu iz studenoga 2021. godine, kada su izgubile izbore.
U aktualnom istraživanju Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) ostaje na 12 posto podrške, Zeleni imaju 15 posto, Ljevica 11 posto, a liberalni FDP s dobivena četiri posto ne bi uspio prijeći izborni prag.
Jasna većina za približavanje AfD-u
Prije svega, predstojeći pokrajinski izbori u dvije važne istočnonjemačke pokrajine Saska-Anhalt i Mecklenburg-Zapadna Pomeranija u rujnu ponovo su rasplamsali raspravu o tome kako se odnositi prema AfD-u. U obje pokrajine AfD u anketama uvjerljivo vodi.
Sve demokratske stranke odbacuju suradnju s desnim populistima, a nedavno je oko 1.000 pravnika u Njemačkoj u otvorenom pismu zatražilo zabranu AfD-a.
No njemački birači očito razmišljaju drugačije. Samo 37 posto ispitanika u cijeloj zemlji protivi se bilo kakvoj suradnji s desničarima, dok je 27 posto načelno za suradnju s AfD-om. Većina među njima su pristaše te stranke.
Da bi o suradnji s AfD-om trebalo odlučivati od slučaja do slučaja, smatra 32 posto ispitanika, i po tom pitanju nema gotovo nikakve razlike u stavovima istočnih i zapadnih Nijemaca.
No u zapadnom dijelu zemlje 40 posto ispitanika smatra da svaku suradnju s AfD-om treba isključiti, dok je samo 24 posto za suradnju s tom strankom.
Na istoku zemlje situacija je gotovo obrnuta – samo 26 posto ispitanika protivi se bilo kakvoj suradnji s AfD-om, a 38 posto zalaže se za suradnju s tom strankom. Taj postotak približno odgovara ukupnoj podršci AfD-u na istoku Njemačke.
Polovica Nijemaca želi suštinske političke promjene
Nastavak udaljavanja građana od etabliranih stranaka ogleda se i u još jednom pokazatelju. Više od polovice ispitanika, najviše otkad postoji istraživanje Deutschlandtrend, zalaže se za temeljnu promjenu politike u Njemačkoj. Samo četiri od deset ispitanika podržavaju pojedinačne korekcije postojećeg kursa.
Drugim riječima, optimizam i povjerenje u politički sustav nastavljaju padati. Čak 43 posto ispitanika navodi da stalno ima osjećaj da je u nepovoljnijem položaju ili da je zapostavljeno.
Većina birača AfD-a osjeća se zapostavljeno
Među pristašama AfD-a taj postotak iznosi čak 70 posto. Oni su time jedina skupina koja većinski smatra da se prema njoj postupa nepravedno.
Rast podrške AfD-u posljedica je i niza drugih čimbenika, što pokazuju različita istraživanja instituta Infratest dimap, provedena tijekom prethodnih mjeseci.
S jedne strane, riječ je o razočaranju politikom drugih stranaka. Osim toga, pristaše AfD-a s većom zabrinutošću gledaju na stanje u Njemačkoj, primjerice što se tiče gospodarstva zemlje, financijske sigurnosti u starosti ili sigurnosti u javnom prostoru. Među njima je znatno izraženije i uvjerenje da imigracija predstavlja prijetnju. Uz to, mnogi birači AfD-a imaju dojam da ta stranka jasno imenuje i otvoreno govori o problemima.
Mala očekivanja od rekonstrukcije vlade
Protekle tjedne na političkoj sceni Berlina obilježile su burne rasprave o planiranim reformama, ali i prilično kaotična rekonstrukcija vlade.
Podrška politici kancelara Friedricha Merza ni ranije nije bila naročito visoka, a sada samo 12 posto ispitanika vjeruje da će nova lica u saveznoj vladi doprinijeti boljoj politici.
Dosadašnji šef Kancelarskog ureda Thorstena Freija prešao je na čelo zastupničkog kluba stranaka Unije u Bundestagu, dok je ministrica zdravstva Nina Warken preuzela njegovu dosadašnju funkciju.
Trećina Nijemaca strahuje od terorizma
Najnoviji teroristički napad u Njemačkoj jasno se odražava i na rezultate istraživanja. Mladi islamist iz Berlina uletio je 25. srpnja unajmljenim vozilom među sudionike Parade ponosa (CSD), pri čemu je usmrtio jednu ženu, a 31 osoba teško je ozlijeđena. Dan kasnije policija je pri pokušaju uhićivanja usmrtila napadača.
Taj tragični događaj ponovo je skrenuo pozornost na ranjivost njemačkog društva kada je riječ o opasnosti od terorističkih napada. Trećina ispitanika navodi da je zabrinuta da bi i sama mogla postati žrtva terorizma.
Još krajem prošlog desetljeća građani Njemačke desnoekstremni terorizam smatrali su najvećom prijetnjom. U međuvremenu se to promijenilo: danas 70 posto ispitanika najveću opasnost vidi u islamističkom terorizmu, dok 56 posto ozbiljnom prijetnjom smatra desni ekstremizam. Polovica ispitanika (50 posto) procjenjuje da su velika prijetnja napadi lijevih ekstremista, prenosi Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....