DVAPUT GORE

‘1,5? Probajte s 3!‘ Alarm iz UN-a, svijet je na rubu kataklizme: ‘Krenite planirati sprovod Pariškog sporazuma‘

Izgledi da se porast temeprature ograniči na 1,5 stupnjeva su nikakvi, navode u izvješću.

Rafinerije u Roterdamu

 /Anp Via Afp

Pojačajte napore u borbi protiv globalnog zatopljenja ili počnite planirati sprovod za Pariški sporazum, poručili su Ujedinjeni narodi svjetskim čelnicima uoči ovogodišnjeg međunarodnog klimatskog summita, prenosi Politico.

Aktualni planovi i politike dovest će do globalnog zatopljenja u rasponu od 2,6 do 3,1 stupnja Celzijusa u ovom stoljeću, s nikakvim izgledima da se porast temperature ograniči na 1,5 stupnjeva, kako je dogovoreno u Parizu 2015., stoji u novom izvješću objavljenom u četvrtak.

Zapravo, postojeće mjere toliko su ispod onoga što je potrebno, da svijet riskira prelazak 2 stupnja, što je gornja granica Pariškog sporazuma, upozorio je UN.

Ozbiljnost i učestalost opasnih toplinskih valova, razornih oluja i drugih vremenskih katastrofa raste sa svakim djelićem globalnog zatopljenja.

Na 3 stupnja, tvrde znanstvenici, svijet bi mogao proći nekoliko točaka bez povratka koje bi dramatično promijenile klimu planeta i povećale razinu mora, primjerice zbog otapanja ledenih pokrova Arktika i Antarktike.

“Ako države ne provedu važeće obveze, a zatim pokažu golemi skok ambicije u održanju novih obećanja, nakon čega bi uslijedila brza realizacija, cilj Pariškog sporazuma o zadržavanju globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnja bit će mrtav u roku od nekoliko godina, a cilj od 2 stupnja će zauzeti njegovo mjesto na odjelu intenzivne njege", rekla je Inger Andersen, čelnica UN-a za okoliš.

image

Topljenje ledenjaka

Sebnem Coskun/Anadolu Via Afp

Ovogodišnja iteracija UN-ovog takozvanog izvješća o jazu u emisijama — koje procjenjuje golemi jaz između politika potrebnih za sprječavanje klimatske katastrofe i onoga što zemlje zapravo rade — dolazi samo nekoliko tjedana prije nego što se svjetski čelnici okupe u glavnom gradu Azerbajdžana Bakuu za početak klimatskog summita COP29.

U prijestolnici Azerbajdžana će se zemlje suočiti sa zadatkom da postignu dogovor o tome kako financirati klimatske akcije u zemljama u razvoju. No, summit u Bakuu također se smatra odskočnom daskom za COP30 u Brazilu sljedeće godine, krajnjem roku za vlade da podnesu nove planove o tome kako planiraju ispuniti svoje obveze Pariškog sporazuma.

U kontekstu novog izvješća, Andersen je pozvala na donošenje ‘dramatično snažnijih‘ planova, poznatih kao nacionalno određeni doprinosi (NDC) te više financijskih sredstava za mjere za suzbijanje klimatskih promjena.

Svijet je već sada za 1,3 stupnja topliji nego prije industrijske revolucije, a emisije stakleničkih plinova koji zagrijavaju planetu nastavljaju rasti te su se povećale za 1,3 posto prošle godine u odnosu na 2022. godinu.

image

Azerbajdžan će biti domaćin klimatske konferencije COP29

Vano Shlamov/Afp

Uz politike koje su trenutno na snazi diljem svijeta, svijet ide prema zagrijavanju od 3,1 stupnja do kraja stoljeća, navodi se u izvješću UN-a. Mjere navedene u trenutačnim NDC-ovima, koje nisu u potpunosti provedene, spustile bi granicu na između 2,6 i 2,8 stupnjeva.

Međutim, čak i najbolji scenarij od 2,6 stupnjeva predstavlja ‘katastrofalno‘ zagrijavanje s ‘poraznim učincima na ljude, planet i gospodarstva" upozorava UN.

Prema sva tri scenarija, svjetske šanse da se zagrijavanje ograniči na 1,5 stupnjeva su "gotovo ravne nuli", pišu autori izvješća, s globalnim temperaturama "znatno iznad" te razine do 2050. i "šansom jedan prema tri da zagrijavanje već prijeđe 2 stupnja do tada."

Da bismo ostvarili,5 stupnjeva, globalne bi emisije trebale pasti 42 posto do 2030. ili 28 posto za put do dva stupnja - poruka je također uključena u prošlogodišnje izvješće, prikladno nazvano "Srušeni rekord".

Novi NDC-ovi — koji bi trebali biti objavljeni u veljači 2025. — trebali bi uključivati ​​mjere i ciljeve do 2035. Do tada bi globalne emisije trebale pasti za 57 posto za 1,5 stupnjeva i 37 posto za 2 stupnja, prema ovogodišnjem izvješću, nazvanom „Nema više vrućeg zraka ... Molim vas!”

image

Tvornica ArcelorMittala u Belgiji

Jonathan Raa/Nurphoto Via Afp

Andersen je poručila da će diljem svijeta mjere za smanjenje emisija zahtijevati "minimalno šesterostruko povećanje" ulaganja, "podržano reformom globalne financijske arhitekture i snažnom akcijom privatnog sektora".

Zemlje u razvoju, isključujući Kinu, zahtijevaju ogroman porast ulaganja, kaže se u izvješću, budući da već imaju problema s javnim zdravstvom, ljudskim kapitalom, hranom i energetskom sigurnošću, rastućim dugom i političkim napetostima, a sve je to pogoršano klimatskim promjenama".

Mogu li trenutačni NDC-ovi ograničiti porast globalnih temperatura na 2,6 ili 2,8 stupnjeva ovisi o financiranju. Niža brojka mogla bi biti dosegnuta u okviru takozvanih uvjetnih NDC-ova, što znači planovi koji ovise o dodatnoj financijskoj pomoći. Dvanaest posto svih NDC-ova potpuno je uvjetovano, prema izvješću, dok još 21 posto sadrži uvjetne elemente.

Financiranje klimatskih akcija u zemljama u razvoju dominirat će raspravama u Bakuu.

Do kraja summita COP29 zemlje bi se trebale dogovoriti o novom dugoročnom financijskom cilju koji bi zamijenio trenutni cilj od 100 milijardi dolara godišnje, koji je dogovoren 2009., a postignut tek 2022.

Izvješće UN-a pokazuje da se Peking izjednačio s Europskom unijom u smislu povijesne odgovornosti — i blok od 27 zemalja i Kina odgovorni su za 12 posto ukupnog ugljičnog dioksida emitiranog između 1850. i 2022. (Sjedinjene Države su i daleko ispred Kine i Europe)

Općenito, zemlje G20 — koji se sastoji od industrijaliziranih zemalja poput EU-a i SAD-a, kao i Brazila, Kine, Indije, Indonezije i Saudijske Arabije — bili su odgovorni za 77 posto globalnih emisija stakleničkih plinova u 2023. godini.

Usporedbe radi, svih 55 zemalja Afričke unije činilo je samo 6 posto.

“Članice G20 s najvećim emisijama” morat će dramatično povećati djelovanje i ambicije i u novim obećanjima”, piše UN.

U UN-u se ne navode najveći zagađivači, ali autori se pozivaju na Kinu (30 posto), Sjedinjene Države (11 posto), Indiju (8 posto), EU (6 posto), Rusiju (5 posto) i Brazil (2 posto).

Napredak među zemljama G20 je raznolik: emisije u Kini porasle su 5,2 posto u 2023., dok su u EU-u pale za 7,5 posto; i dok je Kina mnogo naseljenija, njezine emisije po glavi stanovnika 2023. bile su 11 tona u odnosu na 7,3 tone u EU-u.

Šefica UN-a za okoliš Inger Andersen pozvala je zemlje da retoriku pretvore u djelo. Vlade bi trebale ugraditi svoja najambicioznija obećanja - i, idealno, više - u svoje nadolazeće NDC-ove, rekla je.

“Pozivam sve nacije: ne smije više biti više vrućeg zraka, molim”, rekla je, referirajući se za naslov izvješća.

"Iskoristite COP29 u Bakuu da sada povećate akciju, postavite pozornicu za dramatično jače NDC-ove, a zatim dajte sve od sebe kako biste krenuli do 1,5 stupnjeva do 2030."

Emisije u SAD-u pale su za 1,4 posto, ali američke emisije po stanovniku ostaju druge po veličini s 18 tona nakon ruskih 19 tona. Indijske su samo 2,9 tona - iako su njezine emisije prošle godine porasle za 6 posto.

U izvješću se navodi da je EU, prema procjeni, na putu da postigne svoje klimatske ciljeve, dok druge zemlje G20 nisu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. studeni 2024 12:03