Svi se slažu: Treba rezati. Samo nitko ne misli da se to odnosi na njega

ZAGREB - Treba smanjiti troškove državne uprave u masi za 10 posto. Morat će se rezati mirovine, i to sve one koje nisu stečene uplatama u mirovinski fond kroz puni radni staž. Potrebno je rezati subvencije za poljoprivredu jer poticanje gospodarstava s dvije krave nije ekonomski isplativo - rekao je u nedavnom intervjuu nekadašnji hrvatski premijer Nikica Valentić, komentirajući mjere koje Hrvatskoj mogu pomoći da izađe iz krize.

Veliki otpori

Dio je to mjera i bolnih rezova koje je prošle godine najavila i Vlada predstavljajući svoj program gospodarskog oporavka. No do danas gotovo ništa od toga nije provedeno. Veliki otpor koji su najavljenim mjerama pružili poljoprivrednici, branitelji, sindikati te ostale interesne skupine natjerao je Vladu na uzmak.

Razumljivo, uzme li se u obzir da je izborna godina. Ipak, iz vladajućih krugova sve se češće čuju optužbe kako određene interesne skupine odbijanjem prihvaćanja gospodarskih mjera, zapravo, koče gospodarski oporavak Hrvatske i vuku zemlju na dno. Je li uistinu tako? Da li bi rezanje mirovina, smanjenje braniteljskih, socijalnih i drugih prava te raznih subvencija doista spasilo zemlju? Koje su to skupine kojima se “još može oduzimati” i tko je pravi krivac za sadašnju situaciju?

Vlade Ive Sanadera i Jadranke Kosor bez ikakvih kriterija i razmatranja druge strane priče dijelile su šakom i kapom svakome tko je nešto tražio, smatra analitičar Ante Babić.

Plemenska ekonomija

- I sve to vrlo neselektivno, gotovo bez razmišljanja. Seljaci su tražili kunu ili dvije više poticaja za mlijeko ili nešto drugo, a Vlada je u konačnici pristajala na sve. Nije im palo na pamet govoriti o ravnoteži, nikada nisu seljacima rekli: ok, u redu. Dat ćemo vam to što tražite, ali u tom slučaju, morat ćemo cijenu plavog dizela vratiti na tržišnu - objašnjava Babić koji, unatoč svemu, smatra da svaka interesna skupina ima pravo lobirati i izboriti se za svoja prava.

Svatko se, kaže, ima pravo boriti za sebe, ali Vlada ni u kojem slučaju ne smije biti ta koja će skupinu po skupinu tapšati po leđima i sve odobravati.

- Legitimno je zahtijevati, s jedne strane, ali Vlada je ta koja mora imati viziju i ciljeve. Svakome tko dođe nešto tražiti treba obrazložiti situaciju. Jer, ako se sva traženje prihvate, deficit proračuna neće biti deset milijardi, bit će trideset, a Hrvatska to ne može izdržati. Moramo biti umjereni i svjesni aktualne situacije.

Ne možemo imati hrvatski BDP i švedska prava. Ne možemo iz plemenske ekonomije, kad smo jedva završili s čuvanjem ovaca, proračunu nametati ogromne obveze. Svatko bi htio biti funkcionar, ali do toga treba doći ulaganjem - tumači Babić.

Uvijek popularni

Naveću pogrešku prošlih hrvatskih vlada Babić vidi u tome što se nikada nisu nikome suprotstavljale:

- Nitko ne može biti uvijek popularan kod svih skupina društva, to naši političari ne razumiju. Ako si stranka krupnog kapitala, ne možeš ugoditi radnicima. Ne isplati se ni pokušavati, jer će rezultat izostati. Uostalom, radnici uvijek naginju lijevim strankama. A aktualna Vlada upravo pokušava ugoditi svima.

Godina za patnje

Ljudi su razumna bića i kad ih se suoči s činjenicama, sami odustaju od nerealnih zahtjeva. Stvar je jedino prezentacije - kaže Babić. - Svakoj interesnoj skupini treba objasniti posljedice njezina traženja. Primjerice, treba jasno reći: ako ispunimo to traženje, vaša djeca sljedećih 15 godina neće moći naći posao, neće biti novca za investicije, morat će se povećati porezi, PDV će biti 30 posto. Kad se ljudi suoče s takvim stvarima, sami odustaju i prihvaćaju ono što mogu dobiti.

Kada je riječ o deficitu državnog proračuna, ako se nastave trendovi iz prvog tromjesečja, na kraju godine bit ćemo u “crvenom” za više od 20 milijardi. Ante Babić uvjeren je da se to može riješiti uštedama i smanjivanjem pojedinih prava, ali isto tako, uvjeren je da to Vlada u izbornoj godini neće napraviti.

- Ali buduća Vlada morat će nešto promijeniti. Birači neće očekivati bolji život za godinu dana, ali u drugoj godini očekivat će da osjete pozitivne pomake. A to se može dogoditi samo ako bude oštrih rezova i ako se reforme provedu što prije. Ako to ne naprave, za četiri godine Hrvati će živjeti još gore nego danas - zaključuje Babić.

Profesor Ivan Rimac ukazuje na to da postoji nekoliko razina problema.

‘Harač’ je legalan

- Pitanje je treba li što više pomoći jačanju onih koji pune proračun ili treba ići na smanjenje prava onima koji taj proračun koriste. Zapravo je sporan rast ovlasti države i budžetska intervencija u mnoge sfere života. Proračun je ograničeni skup sredstava, a naša ga administracija shvaća vrlo selektivno - kaže Rimac. Dodaje kako postoji niz metoda kojima političke elite mogu povećavati ili rastezati proračun.

- Vlada je, primjerice, napravila legalan potez kada je uvela ‘harač’.

Postojala je potreba za punjenjem proračuna i Vlada je posegnula za tom mjerom. No, postoji i nelegalan put kada država ne plaća ono što kao naručitelj troši. Dakle, država je generator javnog duga jer ne plaća ono što je naručila. To je pravi harač - upozorava Rimac i dodaje kako su žrtve takvog modela subjekti iz realnog gospodarskog sektora.

- Država ne zna kontrolirati svoje troškove i sada je teret na realnom gospodarskom sektoru postao prevelik. Zato se traže nova rješenja, a jedno od njih je da se režu sredstva onim kategorijama koje koriste proračun.

Žele se rezati prava umirovljenicima, a naša politika umirovljenja je poticala ljude da što prije idu u mirovinu kako, zapravo, ne bi upali u kategoriju nezaposlenih. Slično je i u sektoru obrazovanja u kojem se sada daju nerealna obećanja o besplatnom školovanju. Troši se bez kontrole i razuma i sada je teško i neprincipijelno uprijeti prstom u jednu ili više skupina i reći - vama treba rezati. U takvim stuacijama obično se traže politički najmanje moćne žrtve.

Teško je reći hoće li to, primjerice, biti porodiljne naknade, socijalna pomoć ili smanjenje prava braniteljima. Smatram da taj teret neće podnijeti samo jedna ili nekoliko skupina, nego cijelo društvo - objašnjava Rimac.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA