SVA PUTOVANJA

STIPE MESIĆ 'Našim gospodarstvenicima otvorio sam vrata u Kini, Turskoj, Azerbajdžanu, Indiji, Južnoj Koreji, Italiji, BiH... ZAR TO NE VRIJEDI 600.000 KUNA?'

Bivšem predsjedniku Stjepanu Mesiću (82) nova vlast ukinula je 600.000 kuna i sada mu je ostalo svega 177.819 godišnje pa je u pitanje došlo funkcioniranje njegova ureda u Grškovićevoj 13, u zgradi od 288 m2 u kojoj je na donjoj etaži uređeno tajništvo, te na površini od 110 m2 radni dio sa salonom i dvoranom za sastanke u kojem su zaposlena dva državna službenika. Mesić, pak, tvrdi kako je u pet godina za brojna putovanja potrošio svega 330.000 kuna, za reprezentaciju 216.000 kuna, za savjetovanje i studije 500.000 kuna, uredski materijal stajao je 134.000 kuna, promidžba 127.000 kuna, a telefoni, pošta i prijevoz još oko pola milijuna kuna
 Goran Mehkek/Cropix

Kako će Ured nastaviti s radom, ne znam. Najvjerojatnije neće. Napokon, zamjenik premijera je to jasno i najavio. Ali, kako ću ja nastaviti s radom, to itekako dobro znam - rekao nam je bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić nakon što je usvojen amandman Mosta da se drastično skrešu troškovi za rad njegovog ureda u Grškovićevoj ulici u Zagrebu.

Mesićevi prijatelji tvrde da je razočaran, ali i ljut na sve što se posljednjih dana događa i piše. "Nije mu lako", kažu. Sa 177.819 kuna koliko je namijenjeno radu njegovog ureda jedva bi platio režije, a ne bi mogao isplatiti ni plaću svojoj vjernoj tajnici Mirjani Pavoković.

"To je korak da se 'ukine Mesić'. Ali ići će to teško."

Pitam Mesića koji su motivi da jedan politički krug već dugo vremena provodi otvorenu kampanju protiv njega i je li rezultat svega ukidanje novca za njegov ured.

"Da bude odmah jasno. Razlozi za onemogućavanje rada Ureda bivšeg predsjednika koji se sada navode čista su farsa. No ima onih koji mi ni danas ne mogu oprostiti što sam dva puta pobijedio na slobodnim i demokratski provedenim predsjedničkim izborima, a pogotovo što sam nakon toga nastojao ostvariti ono što sam u predizbornim kampanjama i najavljivao. Svjesno kažem, nastojao, jer je otpor mojoj politici bio stalan i s vremenom je jačao."

A pred zgradom u Grškovićevoj sve je kao i obično. Pred samim ulazom je policijska kućica, ista onakva kakva je pred zgradama u kojoj stanuju top-hrvatski političari ili pred veleposlanstvima. Na fasadi ploča koja ukazuje da tu "stoluje" bivši predsjednik. U uredu se pozorno čitaju novine i portali dok se hajka na jedinog preostalog veterana u hrvatskoj politici ne stišava.

Foto: Dragan Matić/Cropix

"Nekoliko je osnovnih uzroka za sve što se sada događa. Prvo, umirovljenjem skupine generala, čije ratne zasluge ni na koji način ne poričem, spriječio sam potpunu politizaciju oružanih snaga i puzajući državni udar. Drugo, otvaranjem Hrvatske prema svijetu i trasiranjem puta prema Europskoj uniji i NATO-u učinio sam one koji su u izolaciji praktično mogli raditi što su htjeli, ranjivima, izloženima pritiscima euroatlantskih krugova kojima nije bilo svejedno kakvu će Hrvatsku primiti u svoje redove. A to je značilo kraj posla za kriminalce koji su se često pokrivali plaštem domoljublja", kaže Mesić.

Ne može se zaobići ni tako često spominjana tema u ovim turbulentnim vremenima, a to je odnos prema antifašizmu. "Inzistiranjem na antifašističkim osnovama hrvatske države i na suočavanju s istinom o prošlosti, daljoj i novijoj, prekinuo sam, danas je očito samo privremeno, orgije povijesnih revizionista koji sedamdeset godina nakon završetka Drugog svjetskog rata žele izmijeniti njegov ishod."

Otvaranje prema svijetu

"Ali, gospodine Mesić, vi ste sudjelovali ne samo u demontiranju prošle države u kojoj nitko, pa ni Hrvati, nisu bili sretni i zadovoljni, već ste sudjelovali i u stvaranju samostalne Hrvatske. Zbog čega vas sada napadaju baš oni kojima su puna usta Hrvatske, demokracije, domoljublja."

Mirnije nego što inače reagira, Mesić odgovara: "Cijelom svojom politikom zastupao sam, kao posljednji aktivni član iz vrha te generacije, one ideje i ideale koji su nas vodili kad smo krenuli prema građenju demokracije u Hrvatskoj. Dakle, depolitizacija oružanih snaga, otvaranje prema svijetu i uvođenje Hrvatske u svijet, čvrsta privrženost antifašizmu kao ljudskoj i civilizacijskoj vrijednosti i ustrajna borba protiv onih koji bi htjeli zatrti demokraciju u Hrvatskoj. To su grijesi koje mi ne opraštaju. A tko su 'oni'? Ne moram ih ja imenovati, sami se otkrivaju."

Svime onim što se sada događa oko ureda Stjepana Mesića nije zadovoljan ni još jedan bivši predsjednik, Ivo Josipović.

"To je zapravo jadno. Čemu ta vrijeđanja, poniženja. Zaista nema smisla." Dr. Josipović mi kaže da je i sam bio svjedok izuzetno dobrog prijema kada je Mesić posljednjih godina držao predavanja u svijetu ili sudjelovao na raznim skupovima.

"Neistina je da nije bilo nikakve koriste od rada njegova ureda. Stipe poznaje mnoge ljude, njegovi javni nastupi u svijetu bili su zapaženi, pomagao je i gospodarstvenicima", tvrdi Josipović.

Iako je Josipović otklonio mogućnost korištenja ureda, smatra da nema ništa loše u tome što ga Mesić koristi. Druga je stvar da se legitimno mogu propitkivati i troškovi.

"Da se ova vlast ponaša civilizirano pozvali bi ga i rekli 'nemamo para, kako ti možemo pomoći' i našlo bi se rješenje. Ovako, sve je to bijedno, udarati na dostojanstvo bivšeg predsjednika", rezolutan je Josipović, koji se dok je bio na Pantovčaku često i razilazio s Mesićem.

Zgradu u Grškovićevoj Stipi Mesiću dodijelila je Jadranka Kosor, s kojom je također imao toplo-hladne odnose. Dok su zajedno bili u trci za predsjednički mandat, Mesić ju je znao izvrijeđati da "iskače iz paštete", ali su kasnije, kada je Kosor postala premijerka, ostvarili odlične odnose. Sama je Jadranka Kosor znala isticati da je baš zbog korektnog Mesićevog odnosa imala vjetar u leđa da pokrene pregovarački proces s Bruxellesom, a nije se uplitao ni u rješavanje spora sa Slovencima. Čak je i pristao da ga se ne informira dok cijeli postupak ne bude gotov.

Zakon o posebnim pravima predsjednika Republike iz 2004. godine, iz Sanaderovih vremena, omogućio je da Mesić odmah nakon isteka mandata dobije ured, i to doživotno. Prva je procjena bila da će to godišnje koštati 500.000 kuna, ali se pokazalo da je to premalo. Mesić je ostvario i pravo na mirovinu koja iznosi oko 20.000 kuna i ubrzo poslije odlaska s Pantovčaka krenulo se u potragu za zgradom.

Skupa obnova

Prvo je ponuđena zgrada RH Alana, u Grškovićevoj 15, gdje je Vlado Zagorac sklapao poslove oko oružja, a u podrumu su navodno bile i neke opskurne seanse s prijateljicama noći. Mesić je to odbio i nađena je druga državna zgrada, tih do RH Alana, u Grškovićevoj ulici broj 13. Prvotno, zgrada je pripadala Zagrebačkoj nadbiskupiji i prošla je mnoge vlasnike, od Lavoslava Bedekovića, Oswalda Schindlera do obitelji Humski, koja ju je kupila 1938. godine.

Kada su Mesića prvi put doveli do zgrade bila je u gotovo ruševnom stanju, potpuno zapuštena. Konstrukcija same zgrade ipak je bila dobra i počeli su radovi na preuređenju, a nikada se posve točno nije utvrdilo koliko je to koštalo. Govorilo se o 100.000 eura, ali i 300.000. Zgrada ima 288 kvadrata i terase i balkone, uz zgradu je garaža. Na donjoj etaži uređeno je tajništvo, a u sklopu zgrade je i radni dio sa salonom i dvoranom za sastanke, na površini od 110 kvadrata.

Neposredno nakon što se 2010. godine uselio u Grškovićevu razgovarao sam s Mesićem i uvjerio se da je zgrada vrlo lijepo uređena, ali bez posebnog luksuza.

"S Pantovčaka sam uzeo samo makete brodova", rekao mi je Mesić kojeg sam oslovljavao s 'predsjedniče'. On bi to prešutio, ali me njegov savjetnik, ugledni novinar Tomislav Jakić, upozorio: 'bivši predsjedniče'. Ono američko, 'jednom predsjednik, uvijek predsjednik' očito nije uvaženo u uredu Stjepana Mesića.

- Makete sam počeo skupljati još u vrijeme konvoja Libertas. Bolje da sam skupljao brodove", rekao je u svom stilu, uz napomenu da je plovio i na "Malo vitra" koji će kasnije postati slavan dok mu je "kapetan" bio Ivo Sanader. Oko radnog stola bile su fotografije na kojima se Mesić slikao s brojnim svjetskim državnicima, od Angele Merkel do Baracka Obame.

Jedno se vrijeme kalkuliralo da će se Mesić nastaviti baviti aktivnom politikom, osnovati čak i stranku, ali su suradnici utjecali da Mesić od toga odustane. Čovjek koji je bio i direktor i predsjednik, i zatvorenik i gradonačelnik, ipak nikada nije razmišljao o političkoj mirovini. Iz svog ureda, u kojem je okupio i veterane poput Budimira Lončara, nastavio je s aktivnostima, putujući svijetom, držeći predavanja, ali često i komentirajući domaća politička zbivanja.

Dva državna službenika

Zakon mu je omogućio da zaposli dva državna službenika te da koristi automobil i ima vozača. Uostalom, takva je praksa i u drugim europskim državama, s tim da je u većini ograničen broj godina, najčešće na tri do pet. Mesić je međutim izbjegao ono što je propisano novim zakonom o pravima predsjednika Republike iz 2013. godine, kada je određen rok da bivši predsjednik ili predsjednica mogu pet godina imati privilegije poput ureda.

Kad se Mesića pitalo kako se troše državni novci koji su se iz godine u godinu povećavali, najčešće je odgovarao da najviše sredstava ide za poslove prijevoda od vanjskih suradnika. Koristio je i automobil i vozača, ali povremeno, kada bi se ukazala potreba. Ti troškovi i nisu bili na budžetu ureda. Proteklih pet godina tako je za brojna putovanja Stipe Mesića potrošeno 330.000 kuna, za reprezentaciju je otišlo 216.000, a za savjetovanje i studije 500.000 kuna. Uredski materijal koštao je 134.000 kuna, promidžba 127.000, a telefoni, pošta i prijevoz oko 500.000. Sve ukupno ured je imao u pet godina oko četiri milijuna kuna troškova.

Nova državna institucija

A onda su krenuli pritisci na Mesića, spominjala se umiješanost u aferu Patria, što se kasnije pokazalo netočnim, a Slaven Letica je prije četiri godine napisao "Je li napokon dolijao i lažni car Stjepan, Šćepan, Mali?" Pravni ekspert dr. Branko Smerdl tvrdio je da mimo Ustava stvorena nova državna institucija, Ured bivšeg predsjednika, koja Mesiću omogućuje da se miješa i u politiku, a troškove ureda kritizirao je i tadašnji predsjednik Josipović. Ni politolog dr. Nenad Zakošek nije bio oduševljen uredom, tvrdivši da je to skupo i suvišno. "Mesić kao da živi u monarhiji, izvan vremena i prostora, nema toga nigdje u svijetu."

Na 2. svjetskim umjetničkim igrama u Slovačkoj 2015.

Međutim, svoje urede dobivali su i drugi europski bivši predsjednici, ali nitko doživotno . Milan Kučan je čak imao i mini aferu u Sloveniji kada su mu zamjerili da je koštao državu milijun eura, što je on zdušno demantirao. Kako su se političke prilike u Hrvatskoj sve više komplicirale, rastao je i pritisak na Mesića, što je u posljednje vrijeme doseglo kulminaciju.

U međuvremenu je Stipe Mesić mnogo putovao, a njegov odlazak u Sjevernu Koreju pobudio je pažnju tek naknadno jer se tajilo da je do tog puta došlo. Nedavno se vratio iz Bakua, a poznato je da je Mesić izuzetno rado viđen gost u Kini.

Pitam bivšeg predsjednika koja bi putovanja, nakon deset godina provedenih na Pantovčaku, posebno izdvojio.

Foto: Mesić je u Kini čest i rado viđen gost (2015.)

"Teško mi je bilo što izdvojiti, jer bih time rangirao i države i političare, a to nije korektno. No spomenuo bih nekoliko posjeta Narodnoj Republici Kini, sudjelovanje na Euroazijskim gospodarskim forumima u Turskoj, istupanja na Globalnom Baku Forumu u Azerbajdžanu i svakako međunarodne konferencije u Indiji i u Južnoj Koreji, što su se bavile pitanjem mira u svijetu."

Često je bio i u BiH, gdje i danas uživa popularnost.

Foto: S Bakirom Izetbegovićem tijekom posjeta Sarajevu 2015.

"Uvijek sam se iznova zauzimao za cjelovitost te zemlje, ali i za sazivanje nove međunarodne konferencije koja bi BiH omogućila da od međunarodno priznate države postane konačno i funkcionalna država."

Na pitanje je li bilo efekta kada je riječ o gospodarstvenicima i otvaranju novih tržišta, Mesić kaže: "morali biste ipak njih pitati". "Moje je da im otvaram vrata, ostalo je njihov posao."

A Mesiću su ubrzo zatvorili vrata u zemlji. Najavio je to njegov bivši bliski suradnik Tomislav Karamarko, a operativno proveo Most. Sada su se javili i desni marginalci da doliju sol na ranu. Predlagalo se da se novac od Mesićevog ureda prebaci u fond za mlade, a završio je za invalide. Nije pomogla ni web stranica bivšeg predsjednika na kojoj se vidi gdje je sve putovao, s kim se družio i što je govorio na međunarodnim konferencijama. U pravilu, sva putovanja i troškove snosili su oni koji su ga pozivali.

Neću se predati

U posljednje vrijeme Mesić je bio u Azerbajdžanu, zemlji prebogatoj nafte, a u BiH je prisustvovao promociji knjige o Aliji Izetbegoviću. U Italiji je održao govor na konferenciji o međuvjerskom dijalogu u kojem nije, po običaju, štedio crkveni vrh u Hrvatskoj. I onda je došla odluka o rezanju budžeta i orkestriranoj paljbi na njega.

Tko ga poznaje jasno mu je da se Mesić, usprkos osamdeset i dvije godine, neće predati. A Hrvati, kao Hrvati. Tko zna koji put se pokazalo da ne postoji ni elementarna pristojnost u komunikaciji, pa kada je i riječ o odnosu prema predsjedniku države koji je dva puta izabran. A Stipe Mesić je kao rijetko koji hrvatski političar kraj aktivnog bavljenja politikom dočekao "na tronu". Većini od "kapitalaca", Vladimiru Šeksu, Ivi Josipoviću, Ivi Sanaderu, Jadranki Kosor, politički kraj nije bio blistav. Ili su morali dati ostavke, ili su pometeni na izborima ili su završili na sudu ili ih je izbacila vlastita stranka.

A sada se i Mesiću smiješi definitivna mirovina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 14:42