Sintetičke droge neće još dugo potisnuti kanabis

Najmanje 75,5 milijuna ili čak 22,5 posto odraslih Europljana eksperimentiralo je s nekim drogama, više od 440.000 ih se liječi zbog problema s ovisnošću, a četiri posto svih smrti kod mlađe populacije do 39. godine vezano je upravo uz droge. Kanabis je i dalje najraširenija i najpopularnija droga, no samo u 2009. godini otkrivene su čak 24 vrste novih sintetičkih droga, a u prvih sedam mjeseci ove godine još 15.

Na dnu ljestvice

Podaci su to iz ovogodišnjeg izvještaja Europskog centra za monitoriranje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA). Iako bi Hrvatska već do kraja godine mogla potpisati pristupnicu toj organizaciji, većina podataka za Hrvatsku trenutačno nije dostupna, prije svega zbog manjka relevantnih istraživanja.

Problemi u Hrvatskoj slični su europskim problemima, a prema brojnim pokazateljima, kao što su smrtnost zbog droga, prijenos bolesti, osobito HIV-a ili zapljene droga, Hrvatska je pri dnu ljestvice kad su u pitanju droge, kaže mr. Dubravko Klarić, predstojnik Vladina Ureda za suzbijanje zloporaba droga, umirovljeni prekaljeni policijski inspektor i magistar kriminalistike, autor brojnih knjiga, koji se suzbijanjem droge i drognog kriminala bavi još od 1978. godine. Prošao je sve stepenice, od ulice do fakultetskog predavača, a tijekom 30-ak godina karijere, kaže, situacija vezana uz droge dramatično se promijenila i to, na žalost, na puno gore.

Kad je mr. Klarić počeo raditi kao policijski inspektor u Odjelu za krijumčarenje i nedozvoljenu trgovinu, koji se bavio i suzbijanjem droga, u Hrvatskoj je bilo 635 osoba evidentiranih u rubrici “osobe povezane s drogom”, odnosno potrošača i preprodavača. Posebni policijski odjel koji se bavio drogom nije postojao, bavili su se istovremeno i, primjerice, prodajom ukradenih automobila i švercom tehničke robe preko tadašnje granice.

- Nama se činilo da je tih 635 ovisnika jako puno, a danas ih ima oko 30.000 - priča mr. Klarić.

Prvi narkomani

Prve narkomane u Hrvatskoj policija je evidentirala 1949. godine. Radilo se o dvoje medicinskih radnika koji su zloupotrebljavali medicinski morfij. Nije se radilo o ovisnicima klasičnih karakteristika, pa nije čak ni sigurno da su bili ovisnici u pravom smislu riječi, ili su morfij tek povremeno krali i eksperimentirali.

- Sredinom 70-ih, kad sam počeo raditi, bilo je drugo doba. Uglavnom smo se bavili konzumentima kanabisa, hašiša, marihuane i raznih lijekova, koji su bili preteča današnjih metadona i heptanona. Popularni su bili Preludin i Mirapront, legalni lijekovi koji su se koristili za mršavljenje. Bilo je i nešto opijuma iz Makedonije, koji smo zvali okica. Heroin je došao tek krajem 70-ih godina. Potrošači su uglavnom bili samo u Splitu i Zagrebu, a dolazili su uglavnom iz ekstravagantnih krugova. Bili su to umjetnici, estrada, kulturnjaci i studenti - prisjeća se mr. Klarić.

Sa smiješkom dodaje kako su u Zagrebu prostor oko Zvečke, Blata i Kazališne kavane zvali Đavolji trokut. Tamo su, kaže, inspektori uvijek imali posla.

- Upoznao sam pola estrade. Nedavno me sreo Davor Gobac. Pita me začuđeno: ‘Pa kaj si ti još živ?’ Odgovorio sam mu, joj pa to sam baš ja tebe štel pitati, s obzirom na sve čega se sjećam - priča u šali mr. Klarić, kojeg je autor knjige o Branimiru Johnnyju Štuliću u svojoj knjizi nazvao “opakim inspektorom” koji ih je lovio oko tih kultnih mjesta.

Ritam smrti

Nasilje i kriminal vezan uz droge u to je vrijeme bio prilično rijedak - kako zbog manjeg broja ovisnika, tako i zbog mnogo većih ovlasti policije. Tijekom 1978. godine u Hrvatskoj je bilo 99 kaznenih prijava vezanih za drogu. Mladi su se sa 18, 19 godina prvi put susretali s drogom, a 1979. godine zabilježene su dvije smrti vezane uz droge.

Cjelokupna situacija vezana uz drogu danas je potpuno drugačija. U Hrvatskoj ima gotovo 30.000 osoba evidentiranih u specijalnom Registru ovisnika, a mr. Klarić procjenjuje da najmanje 50.000 do 60.000 Hrvata svakodnevno manipulira drogama - troše ih ili preprodaju. Eksperimentiranje s drogom počinje već sa 14 godina, a bilo je godina kad je broj smrti ovisnika prelazio i 150.

Iako se brojke čine alarmantnima, Hrvatska stoji mnogo bolje od većine europskih zemalja. Prema izvješću EMCDDA-a, najmanje 75,5 milijuna Europljana probalo je neku drogu. Na prvom je mjestu kanabis, a slijedi kokain, koji je probalo 14 milijuna Europljana, zatim amfetamini (12 milijuna ljudi), ecstasy (11 milijuna ljudi) te opijati, odnosno heroin, kojeg je tijekom života konzumiralo 1,5 milijuna Europljana...

Točne brojke o potrošačima u Hrvatskoj nisu poznate, a europski podaci ukazuju na značajne razlike od zemlje do zemlje.

U Hrvatskoj je, prema procjenama, situacija negdje na sredini. Može se pretpostaviti da je među mlađim odraslim osobama, osobito u gradovima, oko 20-ak posto eksperimentiralo s marihuanom. Prema ESPAD-ovu istraživanju, među najmlađom populacijom od 15 i 16 godina, u koje je bila uključena i Hrvatska, 18 posto ispitanika reklo je da je tijekom života probalo kanabis. Usporedbe radi, isto je reklo 45 posto njihovih čeških vršnjaka, 33 posto Španjolaca i 32 posto Slovaka. I ovo je istraživanje pokazalo da je najmanje konzumenata u Rumunjskoj - četiri posto.

Heroinski ovisnici

- Kanabis je u cijeloj Europi, pa tako i u Hrvatskoj, i dalje najpopularnija droga, bez premca, zbog djelovanja i prihvatljive cijene. Otkad ja radim cijena grama kanabisa kreće se u visini cijene dva do tri piva. Drugim riječima, jedan joint odgovara cijeni jednog piva, i tako već desetljećima - govori mr. Klarić.

Kad je riječ o heroinu, u Europi je od kraja 70-ih dominatan afganistanski heroin, tzv. brown sugar. Mnogo je jači od ranije korištenog bijelog heroina koji je stizao iz jugoistočne Azije.

- Primijetili smo da se nešto događa jer se povećala smrtnost zbog droge. Sjećam se kad smo prvi put zaplijenili brown sugar, koji su dvojica iranskih državljana švercala u cipelama. Bili smo skroz zbunjeni: droga ima sve karakteristike heroina, a nije bijela - prisjeća se mr. Klarić.

Sredinom 80-ih, kaže, počeo je značajni porast konzumenata droga, a heroin, kao najopasnija droga, postajao je sve rašireniji. Procjenjuje se da se danas za oko 20.000 osoba u Hrvatskoj može reći da su heroinski ovisnici.

Droga bogatijih

- Kokainu popularnost raste iz godine u godinu, no to je droga za specifičnu populaciju. Radi se najčešće o dobrostojećim muškarcima koji si mogu priuštiti kokain, koji je najskuplja droga. Budući da se koristi u ‘elitnijim’, zatvorenim krugovima, rijetko se otkrivaju korisnici i teško se može procijeniti koliko je raširen. Cijena kokainu pada, no i dalje je za mnoge preskup - objašnjava mr. Klarić.

U Europi čak 10-ak posto mladih od 15 do 34 godine koristi kokain u Danskoj, Španjolskoj, Irskoj i Velikoj Britaniji, dok se u siromašnima Litvi i Rumunjskoj kreće ispod pola posto.

Krajem 80-ih u Hrvatskoj su se počeli pojavljivati prvi ecstasyji i druge tablete, klupske, “dance” droge osobito popularne među mladima, a koje su vrhunac doživjele u eri rave i techno partyja.

- Ecstasy je i dalje vrlo popularan među mlađom populacijom, i to tijekom vikenda, jer je zapravo vrlo jeftin i dostupan. U Zagrebu se tabletica može nabaviti već za 30-ak kuna. No, pogrešne su interpretacije da eksovi i druge sintetičke droge istiskuju kanabis. To su dvije posve različite droge. Nije rijetkost da konzumenti kanabisa uzmu i eks vikendom, kad idu na neki koncert ili party, ali neće kanabis u potpunosti zamijeniti ecstasyjem - objašnjava mr. Klarić.

Sintetičke su droge, ističe, sve veći izazov, osobito zbog svakodnevnog pojavljivanja novih inačica. Samo prošle godine u Europi su zabilježene 24 vrste novih supstanca, koje nisu bile na popisu nedopuštenih tvari, a u prvih sedam mjeseci ove godine još 15 novih sintetičkih droga. Gotove sve one, u većoj ili manjoj mjeri, pojavile su se ili će se pojaviti i u Hrvatskoj. Također, posljednjih godina sve se više pojavljuju u zloporabi i različiti anabolici i steroidi. U tijeku je stručna inicijativa Ureda za drugačiji zakonski pristup i kontrolu tih sredstava.

Stavljanje na listu

- Zapravo, malo je novih droga, nego se radi o novijim inačicama starih droga, s kojima je najveći problem brzina otkrivanja i stavljanja na listu nedopuštenih supstanci. Naime, ono što nije na listi je dopušteno, a kod sintetičkih droga dovoljno je da se u poznatom spoju, zabranjenoj tvari, napravi i najmanja varijacija i da se osoba uhvaćena s takvom tvari ne može kazneno goniti. Ta supstanca naprosto nije zabranjena - objašnjava mr. Klarić.