Dragim Sirijcima Sirija, Nijemcima Njemačka! - uskliknuo je tip s mikrofonom. Uzvici oduševljenja ubrzo su se stopili u jedan glas: “Wir sind das Volk” (Mi smo narod). Skandirali su, uz stotine njemačkih zastava pod nemilosrdnim sjevernim vjetrom. Vani, prema rubovima mase, jedinstvo se topilo. Niski muškarac samo je micao usnicama u ritmu: Wir sind das Volk, Wir sind das Volk. Izboran, otrcan, poput većine ljudi oko njega. Uz lako prepoznatljive skupine huligana, tu je masa običnog, siromašnijeg svijeta.
Najnoviji val prosvjeda protiv imigracije i “islamizacije Njemačke” krenuo je iz Dresdena, grada preteške simbolike. Više od pola milijuna njemačkih civila ubijeno je u savezničkom bombardiranju te zemlje u završnici Drugog svjetskog rata; Dresden je u jednoj noći, 13. veljače 1945., u četiri naleta savezničkih bombardera sravnjen sa zemljom. Poginulo je 25.000 ljudi. Na sve strane su još skele, no danas je taj grad od pola milijuna stanovnika veliko turističko središte s više od stotinu hotela i tri i pol milijuna noćenja godišnje. U ovo doba godine sav blješti sjajem desetaka božićnih sajmova, čitav grad miriše na cimet i kuhano vino.
Poruka sugrađanima
Kad je Helmut Kohl 19. prosinca 1989. u povijesnom govoru najavio ujedinjenje Njemačke, učinio je to pred Frauenkirche, simbolom razorenog grada s velikim kulturnim i povijesnim naslijeđem. Crkva veličanstvene kupole tada je još bila ruševina. Obnovljena je tek 2005. Bivši njemački kancelar, sada 84-godišnji Kohl, prošlog je tjedna došao pred Frauenkirche na 25. obljetnicu.
“Nisam tada mogao zamisliti što će se sve dogoditi”, rekao je Kohl. S njim je bio bivši predsjednik Europskog parlamenta Hans-Gert Pöttering i osudio antiimigrantske izljeve. “U našoj zemlji nema prostora ni za islamofobiju ni ksenofobiju, naša zemlja nije mjesto za homofobiju”, poručio je Pöttering sugrađanima u Dresdenu.
Oni na istoku tako ne misle. Još od pada Berlinskog zida, mjesta bivše istočne Njemačke poprišta su brutalnih napada na strance i naci-marševa. Neonacisti iz NPD-a ovdje, u Dresdenu i Saskoj osvajaju oko deset posto glasova.
Ne slušajući Kohla i njegove, u ponedjeljak navečer ponovo su se tisuće okupile u Dresdenu na poziv Pegide - to je kratica za Domoljubni Europljani protiv islamizacije Zapada - skupine koja je izniknula niotkud i u kratko vrijeme šokirala nevjerojatnim uspjehom u mobilizaciji Nijemaca oko antiislamskih i antiimigrantskih ideja.
“Kad smo prije 10 tjedana nas 350 izašli na prosvjed, nismo mogli pomisliti da ćemo za dva mjeseca postati glavna tema u Njemačkoj”, ponosno je napisao jedan od lidera na njihovoj Facebook stranici. Preko Facebooka organiziraju skupove: u manje od tjedan dana broj lajkova porastao im je sa 70.000 na 82.000. Puno, da, ali u Njemačkoj sa 80 milijuna stanovnika njih 30 milijuna ima profil na Facebooku.
Prosvjedi su svakog ponedjeljka, po uzoru na “Montagsdemo”, demonstracije ponedjeljkom u Leipzigu i Dresdenu koje su dovele do sloma DDR-a, nekadašnje socijalističke istočne Njemačke. I slogan “Wir sind das Volk” Pegida je uzela iz tog vremena.
Kad desničari marširaju u Francuskoj, Velikoj Britaniji ili Švedskoj, to izaziva zabrinutost. Ali kad se isto to dogodi u Njemačkoj, svijet skače na noge. Na valu straha od džihadista ISIL-a u Siriji i Iraku i europskih muslimana koji im odlaze u pomoć, prvo su u Kölnu u listopadu krenule demonstracije “Huligani protiv salafista”, ali usprkos početnom uspjehu, okupljanje ekstremista bilo je osuđeno na neuspjeh. Drugi pokušaj, ovaj dresdenski, puno je opasniji, jer Pegida se predstavlja kao glas običnih zabrinutih građana. Slične skupine niknule su diljem Njemačke, u Leipzigu, Bonnu, Münchenu, Kasselu, Düsseldorfu, Rostocku, Bochumu, Darmstadtu.
Najvažnija vijest koja je iz Dresdena stigla ovog ponedjeljka, s desetog Pegidinog prosvjeda, jest da je progresivni rast zaustavljen: početkom mjeseca ih je bilo oko 5000, sredinom prosinca već 15.000. Sada, četiri dana uoči Božića, skupili su koju tisuću više (17.200, kaže policija), ali su se mobilizirali i protuprosvjednici. Širom Njemačke održani su anti-Pegida skupovi u organizaciji ultraljevičarskih udruga. Protiv Pegide su ustali mnogi, od kancelarke Angele Merkel do katoličkih i protestantskih biskupa. Predsjednik Evangeličke crkve u Njemačkoj Heinrich Bedford-Strohm i predsjednik njemačke biskupske konferencije Reinhard Marx distancirali su se, Židovska zajednica ustala je u zaštitu muslimana. Sada će zakratko stati zbog blagdana, najavili su iz Pegide, pozivajući sljedbenike na nove akcije iza Nove godine.
Paralelno s prosvjedima koje organizira Pegida, organiziraju se diljem Njemačke i protuprosvjedi
Poziv na pjevanje
Pegida je u ponedjeljak zvala na pjevanje božićnih pjesama, iako se većina od četiri milijuna stanovnika savezne pokrajine Saske izjašnjava ateistima i agnosticima. Oko trećina su protestanti, a tek je nekoliko postotaka katolika. Pripreme radi, na Facebooku su objavili tekstove tri pjesme, među njima je i Tiha noć, sveta noć. Na trgu su im prvo izrecitirali kompletan tekst, ali ipak nakon prve strofe malo je tko znao riječi. Ako i ne idu u crkvu, Sasi vole Božić kao tradiciju: osim što se hvale drezdenskim božićnim kolačem sa suhim voćem i više od 600 godina starom tradicijom božićnih sajmova, ovdje je skoro svaki prozor okićen anđelima i svijećama.
Strah i mržnja
Nijemci Pegidine pristaše zovu Nadel-Streifen Nazi (Pinstriped Nazi - po odijelima s tankim prugama) misleći na fine, obrazovane pripadnike srednje, građanske klase među kojima, pokazala su istraživanja, posljednjih godina raste strah i mržnja prema strancima. Oni su u ponedjeljak ipak ostali kod kuće. Na deseti prosvjed Pegide izašli su njihovi siromašniji sugrađani, većinom penzioneri i oni sasvim mladi. Masa se skupila u povijesnom centru Dresdena, na baroknom trgu okruženom kraljevskim dvorcem, dvorcem Zwinger i operom u kojoj upravo nastupa naš Tomislav Mužek.
“Jesam, bila sam i prošlog tjedna. Ali sad nas je više”, odgovara mlada cura ljubičaste kose, s tri piercinga u nosu. Njezina izblajhana frendica s još više pierceva odvlači je dalje. Pegida je u ratu s novinarima, oni s mikrofonima deru po islamistima, političarima i lažljivim medijima, sve u istom paketu.
Kad ih osloviš, Pegidini prosvjednici jednako su ljubazni kao i drugi sugrađani. Ali svi pristojno odbiju razgovor: imaju naputak da ne govore za medije.
Njemačka primi trećinu svih europskih azilanata. Očekuje se da će ove godine broj tražitelja azila premašiti 200.000 ili 60 posto više nego 2013., koja je također bila rekordna. Iduće godine očekuje ih se još više. Azilanti iz Sirije, Iraka i Afganistana smještaju se po kasarnama i napuštenim školama, i meta su novih prosvjeda nezadovoljnih starosjedilaca, poput onih posljednjih u berlinskom predgrađu Marzahn-Hellersdorfu. U prvih devet mjeseci ove godine, policija je zabilježila 86 napada na azilante širom Njemačke.
(...)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....