RAZGOVOR S BRANKOM GRČIĆEM 'Da, ja sam optimist, ali ne bez pokrića'

Zovu ga vječnim optimistom u Vladi. Imaju li posljednje ocjene Europske komisije, u kojima ipak nismo dobili pojačan nadzor, temelja za taj njegov optimizam te što će sve još Vlada poduzeti do kraja mandata za Magazin govori Branko Grčić.

Nismo dobili pojačan nadzor Europske komisije. No, ima li baš toliko razloga za optimizam jer EK ipak zaključuje i da “razina ambicioznosti Vlade ostaje ispod razine u nizu područja”?

- To znači da u nekim područjima ostaje i dalje potreba za provedbom hitnih reformi. No znači i da smo u nekim područjima ipak ostvarili bitan napredak. U izvješću o implementacijskom napretku ostvarili smo dobre rezultate, bili smo osmi na listi europskih zemalja prema provedbi reformi.

EK od nas traži uvođenje poreza za nekretnine. SDP je to najavio prije više od dvije godine, ali je HNS bio protiv pa ste odustali.

- U ovom trenutku ne postoje uvjeti za uvođenje poreza na nekretnine. Sjećate se da smo imali jednu dosta opsežnu pripremu za uvođenje tog poreza. Međutim, kada se u procesu pripreme vidjelo da porez ne možemo uvesti preko noći jer su evidencije slabe, vlasnički odnosi nisu riješeni, legalizacija je tek počela… procijenjeno je da to neće biti projekt od jedne godine, već da će trebati više vremena. No, ta je inicijativa samo usporena, ali nije i u potpunosti otklonjena i to smo naznačili i EK.

Znači porez na nekretnine biste uveli ako osvojite još jedan mandat?

- O tom potom. To je nešto na čemu je Komisija inzistirala i kod mnogih drugih zemalja. Kad bude zrela situacija, taj će porez biti i uveden, ali sada sigurno ne.

EK nas upozorava i da imamo previše prijevremenih umirovljenja.

- Europa bi htjela da se pojača penalizacija ranijih umirovljenja. Međutim, to je područje oko kojeg se nismo uspjeli u potpunosti usuglasiti. Mi smatramo da smo odradili dovoljno u ovoj fazi. I dalje ćemo razgovarati o tome.

A koje ćete još parafiskalne namete smanjiti?

- U ovoj godini dodatno ćemo smanjiti parafiskalne namete za preko 300 milijuna kuna. Između ostalih, članarine gospodarskoj i obrtničkoj komori smanjujemo za po 10 posto, članarine turističkim zajednicama, vodni doprinos, naknade za neke zdravstvene provjere poduzetnika koji se bave specifičnim djelatnostima...

Najavili ste i novi Zakon o plaćama u javnom sektoru. Hoće li on biti donesen do kraja godine i što će biti drugačije?

- Nacrt Zakona o plaćama postoji već neko vrijeme. Baziran je na ujednačavanju plaća u cijelom sustavu javne uprave. Mnogo je važniji ovaj drugi aspekt koji želimo ugraditi u sustav, a to je uvođenje varijabilnog dijela plaće kojim bi se nagrađivali najbolji ljudi u sustavu. Treba otvoriti prostor u nekom postotku šefovima odjela, službi, uprava... da na bazi praćenja rada i ocjenjivanja nagrade djelatnike koji dobro rade. Očekujemo da novi Zakon bude upućen u javnu raspravu u drugoj polovici godine.

EK traži i transparentnost u području imenovanja direktora javnih poduzeća. Jeste li im rekli da mi direktore imenujemo prema političkom ključu?

- O tome smo odluku donijeli: sva iduća imenovanja u javnim poduzećima ići će preko javnih natječaja ili preko “head hunting” agencija.

Nedavno ste izjavili da nastojite stvoriti mehanizme za spajanje lokalnih jedinica. Znači li to da ipak idete na ukidanje nekih općina, iako premijer izjavljuje suprotno?

- Postoji praksa u Europi za koju smo u razgovorima s Komisijom pokušali dogovoriti da ćemo i mi ići tim putem. To je podupiranje dobrovoljnog spajanja općina, odnosno da se manje općine koje nemaju dovoljan fiskalni kapacitet udružuju s bogatijim. U Finskoj je takav model, ali treba reći da do sada nisu postignuti neki veliki rezultati.

Zaista mislite da će se neke naše općine dobrovoljno spojiti s drugom? Jeste li razgovarali s načelnicima općina o tome?

- Najprije moramo osmisliti taj mehanizam, a onda ćemo ga testirati među jedinicama lokalne samouprave.

Pa vi ste sve reforme pripremili da se provode od iduće godine kada je velika mogućnost da Vladu bude vodio HDZ?

- Mi smo rekli da će naša obveza prema reformama ostati do kraja mandata. Stoga ćemo do kraja godine puno toga i pripremiti i provesti.

I onda kad ćete to konačno trebati provesti, tada ćete izgubiti vlast?

- Sve što smo do sada napravili i rezultati koji svakim danom postaju sve vidljiviji daju nam za pravo tražiti povjerenje naših građana za novi mandat. Dakle, sve ovo je priprema za idući mandat.

Ali istraživanja pokazuju da povjerenje građana baš i nemate. HDZ ispred SDP-a vodi za više od 10 posto?

- Ima i drugih anketa. Sa svim ovim pozitivnim vijestima naš će rejting rasti.

Vi mene nekad podsjećate na ministra financija u Račanovoj Vladi Matu Crkvenca koji je jednom izjavio da građani žive bolje ali to još ne osjećaju...

- Ja to nisam nikada rekao.

Niste, ali ste stalno optimistični i govorite da ide na bolje, a građani ne osjećaju da im je bolje.

- Svaki dan pokazuje se da je moj optimizam bio s pokrićem. Prvi korak je bio okrenuti trendove. To se dogodilo već u 2014., a sve sami pozitivni indikatori bilježe se i na početku 2015.

I Vi biste da mandat Vlade traje pet godina?

- Kad tad će to trebati uvesti jer je četiri godine premalo, to govorim iz vlastitog iskustva. Realizacija se vidi tek u četvrtoj ili petoj godini.

Koliko su ti dobri rezultati kojima se hvalite, rezultat rada Vlade, a koliko pozitivnih pomaka u okruženju?

- Kad bismo sad gledali krivulju BDP-a u Europi, vidjeli biste da je krajem mandata prošle Vlade 2011. Hrvatska bila u minusu, a rast u Europi je bio 2,5 posto. Postavlja se pitanje zašto tada pozitivno okruženje, odnosno eksterna potražnja nije povukla Hrvatsku. Zato što je situacija bila toliko loša da te efekte iz Europe nismo mogli apsorbirati. Najmanji zaostatak Hrvatske u odnosu na europski prosjek imamo u zadnjim godinama.

No, nedavna analiza Euromoneya pokazuje da bismo se iduće godine mogli naći u velikim problemima, odnosno da nećemo moći servisirati kredite i da ćemo poput Grčke biti prisiljeni pregovarati s vjerovnicima.

- Nema dubokih rezova kada se pada jer vas to i dalje gura u provaliju, u spiralu pada. To je naša politika. Uspjeli smo politikom manjih rezova održavati fiskalnu stabilnost i rješavati deficit gdje smo u tri godine, kada se sve zbroji, napravili ipak značajne uštede. A s druge strane smo zadržavali sve ključne kategorije financiranja potrošnje - mirovine, socijalu, a ni plaće nismo značajnije dirali. No, istina je da nam za trajniju stabilnost treba veći i uvjerljiviji rast.

Rekli ste da ste osnovali radnu skupinu za izradu smjernica za upravljanje javnim dugom koji je sada više od 85 posto BDP-a. Kolike bi mogle biti uštede ako se bude išlo na refinanciranje nekih postojećih kredita?

- Sada su kamatne stope povijesno najniže. Jasno je da se ne može refinancirati cijeli dug jer se obveznice uglavnom isplati refinancirati po dospijeću. Naš je cilj refinancirati i kredite javnih poduzeća, gdje otplata teško ide. Negdje oko 50 tvrtki u većinskom vlasništvu države je dužno 65 milijardi kuna, od ukupno 290 milijardi kuna javnog duga. Ako smanjimo kamate za samo 1 posto, to je na godišnjoj razini 650 milijuna kuna uštede.

HDZ vas stalno napada i zbog slabe iskorištenosti fondova EU.

- Dva su pokazatelja - jedan koliko smo novca ugovorili i isplatili na terenu za projekte EU, i tu imamo sjajan rezultat. Od 1,26 milijardi eura, koliko smo ukupno imali na raspolaganju za ovo razdoblje, ugovorili smo više od 1,05 milijardi, odnosno 83 posto. Od tih 1,05 milijardi naša je Vlada u tri godine ugovorila projekata vrijednih 800 milijuna eura.

A koliko imate projekata u pripremi?

- Ako sada imamo 1 milijardu eura godišnje na raspolaganju, znači da bismo trebali imati barem 2 milijarde pripremljenih projekata. U ovom trenutku nemamo toliko, ali imamo ih toliko kad se zbroje i oni koji su u proceduri pripreme. Kad je riječ o tome koliko smo uplatili, a koliko povukli, treba reći da smo u 2013. prema izvješću EK bili u plusu za oko 50 milijuna eura, a prema podacima Ministarstva financija za 2014. smo u plusu 87 milijuna.

Ako SDP izgubi izbore smatrate li da bi Milanović trebao dati ostavku?

- Prvo, sve što radimo kao stranka i kao najsnažniji partner u Vladi ide u smjeru jačanja naše pozicije pred predstojeće parlamentarne izbore. Na valu rezultata ove Vlade tražit ćemo povjerenje građana za novi mandat, a u tom slučaju Zoran Milanović će biti mandatar za novi sastav Vlade. To je naš cilj i to je ono na što smo potpuno koncentrirani. Sve drugo u ovom trenutku nije tema.