PROJEKT DRAŠKOVEC

PRVA GEOTERMALNA ELEKTRANA ‘Novo eko postrojenje, vrijedno 70 mil. eura, grijat će Međimurje’

Već od iduće godine, čim se dovrši prva faza projekta švicarskog investicijskog fonda CloZEd Loop Energy i njegove hrvatske tvrtke AAT Geothermae - koji Europska komisija sufinancira s 14,7 milijuna eura - Međimurje će dobivati najčišću i najjeftiniju električnu i toplinsku energiju
 Zeljko Hajdinjak / Cropix

U malenom međimurskom mjestu Draškovec, koje je u sastavu grada Preloga, uskoro bi trebala početi izgradnja prve geotermalne energane u ovom dijelu Europe. Riječ je o inovativnom projektu švicarskog investicijskog fonda CloZEd Loop Energy i njegove hrvatske tvrtke AAT Geothermae procijenjene vrijednosti do 70 milijuna eura, koji je nedavno podržala i Europska komisija dodijelivši mu nagradu od 14,7 milijuna eura iz programa NER 300 namijenjenog borbi protiv klimatskih promjena.

Geotermalna energana nove generacije trebala bi biti izgrađena u blizini bivše Inine termalne bušotine u Draškovcu i u prvoj bi fazi već sljedeće godine trebala proizvoditi 7 megavata električne i 24 megavata toplinske energije, a već u sljedećoj fazi, do 2018., čak 17 megavata električne te više od 40 megavata toplinske energije, što je dobra vijest i za stanovnike tog dijela Međimurja koji će dobiti priliku koristiti se ekološki proizvedenom i, ono što je za njih sigurno još i važnije, jeftinom električnom i toplinskom energijom.

Prvi i važni korak

Ono što je Europsku komisiju privuklo da podrži taj projekt s čak 14,7 milijuna eura je činjenica da je riječ o inovativnom konceptu zatvorenog kruga. Geotermalna energana u Draškovcu će, naime, izvlačiti termalnu vodu s dubine od oko 1850 metara, ali i sve plinove koji su potopljeni u njoj, a radi se uglavnom o metanu, te koristiti i toplinu vode i spomenute plinove za proizvodnju energije dok se ugljikov dioksid koji nastaje u procesu proizvodnje neće, kako je to uobičajeno, ispuštati u atmosferu nego upuštati natrag na dubinu od oko 1850 metara. Na taj se način neće onečišćavati okoliš, a geotermalna elektrana pomoći će u regeneriranju termalnog izvora kojim se koristi za proizvodnju energije.

O inovativnosti i vrijednosti projekta govori i činjenica da je Europska komisija iz programa NER 300, koji je namijenjen isključivo za financiranje inovativne klimatski prihvatljive tehnologije, a kojeg, zanimljivo, pune sami onečišćivači okoliša, odlučila financirati samo 19 projekata iz cijele Europe, a projekt geotermalne energane u Draškovcu jedini je odobreni projekt iz istočne i srednje Europe.

Stanovnike Međimurja sigurno veseli i činjenica da je geotermalna energana u Draškovcu tek prvi korak u realizaciji projekta nazvanog Hortus Croatiae, odnosno Vrt Hrvatske, procijenjene vrijednosti 150 milijuna eura koji uključuje i izgradnju holističkog wellness lječilišta, hotela, stambenog naselja s vilama i apartmanima i punionice mineralne vode te samim time i otvaranje najmanje 350 novih radnih mjesta.

Zdrava klima

Priča o tom projektu počela je prije sedam godina kada je tvrtka Hosting iz slovenskog Ptuja, koja se već 18 godina bavi konzaltingom u turizmu, a posebno vezano uz lječilišta i wellness, odlučila pronaći lokaciju pogodnu za realizaciju lječilišno-turističkog projekta u Hrvatskoj koju bi mogli ponuditi zapadnoeuropskim investitorima.

- Pogledali smo nekoliko lokacija kod Zadra i kod Zagreba i na kraju se odlučili za Draškovec. Ovdje je već postojala istražena bušotina termalne vode, bilo je dovoljno zemljišta pogodnog za kupovinu, a lokacija je i dobro prometno povezana. No na kraju je presudilo to da smo osjetili snažnu podršku lokalne zajednice i to da u ovom području vlada zdrava poduzetnička klima te da postoji dobar ljudski potencijal - govori direktor tvrtke Hosting Peter Vesenjak.

Još početkom 70-ih INA je u Draškovcu bušila u potrazi za naftom i plinom te je naišla na izvor termalne vode u kojoj je bilo plina, ali ne dovoljno za ozbiljnu proizvodnju. Bušotinu u Draškovcu zato su zatrpali betonom i ona je tako stajala do početka 90-ih, kad je to zemljište kupio lokalni poduzetnik. On je odlučio bušotinu urediti i počeo je tražiti investitora zainteresiranog za izgradnju toplica. Povezao se tako i s tvrtkom Hosting, koja je baš tu lokaciju odabrala kao pogodnu za investiranje. Lokacija u Draškovcu ponuđena je preko tvrtke Hosting investitorima kao mjesto pogodno za gradnju lječilišno-turističkog kompleksa te je ubrzo uspostavljena suradnja sa švicarskim investicijskim fondom zainteresiranim za realizaciju projekta. Ubrzo je osnovana tvrtka AAT Geothermae, koja je prije pet godina otkupila bušotinu i oko 60 hektara okolnog zemljišta te uz pomoć konzultanata iz tvrtke Hosting počela razvijati projekt. No tada je stigla gospodarska kriza i činilo se da od toga, barem neko vrijeme, neće biti ništa.

- Istina, gospodarska kriza nas je usporila, ali nismo dopustili da nas to obeshrabri. Prilagodili smo se vremenu, presložili prioritete i pronašli realna rješenja za financiranje projekta, te smo danas dobili projekt koji je i s tehnološke i s ekonomske strane i bolji nego onaj koji smo prvotno zamislili. Geotermalna elektrana, naime, u tom prvotnom projektu nije bila primarna, a onda smo odlučili okrenuti stvari i početi prvo s njenom realizacijom. I sada ne samo da nam Europska komisija pomaže u njezinoj izgradnji sa značajnim sredstvima, nego ćemo njenom izgradnjom omogućiti budućem lječilišno-turističkom kompleksu uštede na energentima i do 2 milijuna eura godišnje, što je itekako dobro prihvaćeno kod investitora - naglašava Vesenjak dodajući da će i preostale faze projekta Hortus Croatiae biti aplicirane na europske fondove.

Visoke ocjene

- Činjenica da nam je odobrena novčana nagrada iz programa NER 300 veliki nam je poticaj za to. Naš projekt prošao je naime opsežni šestomjesečni “due dilligence” koji su proveli stručnjaci iz Europske investicijske banke i sama činjenica da je projekt prihvaćen govori da smo dobili visoke ocjene. A ako smo za tako kompliciran i opsežan projekt mogli dobiti visoke ocjene i novčanu nagradu, onda možemo biti optimistični i oko preostalih faza projekta - ističe Vesenjak te posebno naglašava da sve to ne bi bilo moguće bez pomoći lokalnih, regionalnih ali i državnih vlasti.

- Bez razumijevanja, prije svega Grada Preloga i Međimurske županije, koji beskompromisno podržavaju projekt i daju nam punu podršku, te Ministarstva gospodarstva i Ministarstva zaštite okoliša i prirode, koji su odradili veliki posao u prijavi projekta ne bi bilo moguće doći do sredstava iz programa NER 300. Naime, natječaj za taj program bio je otvoren do 3. srpnja prošle godine, dakle samo tri dana nakon što je Hrvatska i službeno postala članicom EU, a na natječaj su se mogle prijaviti samo zemlje članice. Prvo smo morali provjeriti smijemo li uopće prijaviti naš projekt, a onda smo se suočili s jako kratkim vremenskim okvirom od samo tri dana u sklopu kojeg smo morali predati svu potrebnu opsežnu dokumentaciju kako bi naš projekt uopće mogao biti prijavljen. Na konferenciji prije desetak dana na kojoj su predstavljeni dobitnici novčanih nagrada iz programa NER 300, povjerenica Europske komisije za borbu protiv klimatskih promjena Connie Hedegaard iz Danske posebno je pohvalila predstavnike hrvatskih ministarstava gospodarstva te zaštite okoliša i prirode koji su odradili sjajan posao u prijavi našeg projekta - naglašava Vesenjak.

Rijetke države

- No, europska sredstva samo su dobrodošao poticaj, ali ne i presudni faktor u realizaciji projekta. Pripreme za realizaciju su, naime, neovisno o odluci Europske komisije, počele još zmus s adaptacijom i dodatnim istraživanjem postojeće buštine termalne vode u Draškovcu. Tijekom ljeta vršit će se dodatna istraživanja, a na jesen počinje bušenje prve od ukupno četiri predviđene proizvodne bušotine. Na proljeće iduće godine trebala bi početi i gradnja same elektrane, a zatim i proizvodnja 7 megavata električne i 24 megavata toplinske energije. Nakon toga, do 2018., planira se završetak i druge faze projekta te proizvodnja 17 megavata električne i više od 40 megavata toplinske energije. Usporedo će se razvijati i projekt izgradnje lječilišno-turističkog kompleksa - naglašava Vesenjak.

Hrvatska bi se tako već sljedeće godine mogla naći u društvu samo 24 države u svijetu koje imaju funkcionalne geotermalne elektrane. Prva geotermalna elektrana izgrađena je u talijanskom Larderellu i gotovo 50 godina bila je jedina geotermalna elektrana na svijetu. Danas su najveći proizvođači električne energije iz geotermalnog izvora Filipini, SAD, Meksiko, Italija, Japan, Novi Zeland i Kostarika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 05:20