PRIJE PET GODINA FIAT JE UŠAO U SRBIJI Uložili su milijardu eura, zaposlili 2000 ljudi i postali najveći izvoznici

Država Srbija će kompaniju Fiat Automobili Srbija samo u 2013. subvencionirati sa 58,5 milijuna eura (6,7 milijardi dinara). Od ovog planiranog novca, u prvih osam mjeseci Fiatu je iz srpskog budžeta već isplaćeno 44,9 milijuna eura (5,15 milijardi dinara). Ovo su podaci koje je srpsko Ministarstvo privrede objavilo prije nekoliko dana u Izvještaju o utrošenom novcu iz budžeta za prvih osam mjeseci tekuće godine, što je, kako je navedeno “prvi korak prema potpunoj transparentnosti rada ovog ministarstva”. Zanimljivo je da se pod stavkom kapitalne subvencije privatnim poduzećima prvi put u nekom javno objavljenom izvještaju jasno vidi trošak države za ovu kompaniju. Dosad se o točnim iznosima samo spekuliralo, a koliku je točno cijenu država platila za dolazak Fiata, nije bilo poznato.

Ipak, prema raspoloživim podacima, može se zaključiti da su državne subvencije samo ovoj kompaniji iznosile koliko i subvencije svim drugim poduzećima zajedno. Pritom, Fiat je direktno otvorio oko 2000 radnih mjesta, dok su druge kompanije koje su iskoristile ovu pomoć države otvorile ukupno 50.000 radnih mjesta. Prema ovoj računici, ne uzimajući, doduše, druge faktore u obzir, kao što su neupitni utjecaj talijanskog Fiata na srpski izvoz, ispada da je radno mjesto u ovoj automobilskoj kompaniji država Srbija platila čak 25 puta skuplje nego u drugim kompanijama.

Predugo zbrajanje

Uredbom o uvjetima i načinu privlačenja direktnih investicija koju je država Srbija donijela 2008. godine, a prema kojoj se sa 4000 do 10.000 eura financira svako novotvoreno radno mjesto, od početka primjene uloženo je 301,2 milijuna eura u otvaranje 50.195 novih radnih mjesta u 257 malih i srednjih poduzeća. Ovo su podaci srpske Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza koji, međutim, ne uključuju velike investicije kao što je Fiat, saznaje Jutarnji u ovoj Agenciji.

U Fiatu, pak, na pitanje našeg lista koliko je Srbiju “koštao” njihov dolazak, odgovaraju da “ne daju izjave”, dok u Komisiji za kontrolu državne pomoći pri Ministarstvu financija Srbije odgovaraju da bi zbrajanje “predugo trajalo i kako bi bilo prekomplicirano”.

Priča s Fiatom počela je u rujnu 2008. Država Srbija i talijanski Fiat potpisali su Ugovor o zajedničkom ulaganju u tvornicu Zastava, vrijedan 950 milijuna eura. Tada je procijenjeno da će ova investicija otvoriti 4750 novih radnih mjesta, od čega je za sada realizirano oko 2000.

Početna investicija

Ugovorom je precizirano da u novoj zajedničkoj kompaniji Fiat ima 67 posto vlasništva, a Vlada Srbije 33 posto, kao i da ova kompanija preuzima imovinu tvornice Zastava u Kragujevcu, pri čemu je početna investicija Talijana iznosila približno 700 milijuna eura.

Bivši ministar ekonomije Mlađan Dinkić ne sumnja u isplativost cijelog posla. Dinkić je i “tvorac” ove Uredbe i predstavnik države Srbije prilikom potpisivanja ugovora s Fiatom. Srbija je u Fiat uložila oko 300 milijuna eura, što u kešu za nova radna mjesta, što kroz porezne i druge olakšice. Naime, kaže Dinkić, ova Uredba velike investitore tretira po posebnom režimu u zavisnosti od razine investicija.

“Za velike investitore važi poseban režim. Za Fiat to je jedna trećina investicija”, kaže Dinkić.

On, međutim, ne precizira kolika je novčana vrijednost spomenute trećine, niti prema kojem je točno režimu Fiat financiran,i s obzirom da se u Uredbi navodi da ukupan iznos dodjeljenih sredstava za velike investicijske projekte preko 200 milijuna eura, kojima se osigurava otvaranje najmanje 1000 novih radnih mjesta, ne može biti veći od 17 posto ukupne investicije.

Ako se zna da investcije Fiata u Srbiji do sada iznose 950 milijuna eura, može se zaključiti da su dosadašnje državne subvencije ovoj kompaniji na razini od oko 300 milijuna eura.

Izdvojenih podataka o Fiatu nema ni u Izveštaju Komisije za kontrolu državne pomoći, u kojem se objavljuju samo ukupno dodijeljena sredstva po namjeni pa je tako od 2010. do 2012. odobreno 1,7 milijardi eura za stavku “industrija i usluge”, dok je za zapošljavanje u ove tri godine otišlo 69,3 milijuna eura.

Uprkos činjenici da se procenjuje kako je tijekom krize u Srbiji čak 600.000 ljudi ostalo bez posla te da je uloženih minimalnih 600 milijuna eura u Fiat i MSP za otvaranje 50-ak tisuća novih radnih mjesta, možda je ipak taj novac bilo pametnije usmjeriti na očuvanje makar polovine izgubljenih, čime bi krajnji rezultat možda imao jači efekt. Mlađan Dinkić ne odustaje od tvrdnje da boljeg rješenja za oporavak i privlačenje investicija nema te da je ovo jedan od najuspješnijih programa vlade.

“To je najbolji potez koji je Srbija napravila u posljednjih deset godina”, kaže Dinkić.

Na “minus” u računici onih koji su dobili radne knjižice i onih koji su ih istodobno izgubili, Dinkić odgovara kako povećanje zaposlenosti i nije bio primarni cilj ovih subvencija, već, prije svega povećanje izvoza.

“Analitičari pogrešno lociraju cilj ove mjere. To je promjena strukture industrije. Efekt zapošljavanja dolazi tek u drugoj fazi”, poručio je Dinkić.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista