Za Roberta Nicastra može se reći da je u najboljim bankarskim godinama. Jedan je od menadžera s najvećim bankarskim iskustvom kad je u pitanju razvoj bankarskog biznisa i rast u srednjoj i istočnoj Europi. Uglavno ga je stjecao u UniCreditu, i to nakon što je stekao 7-8 godina staža u Salomon Brothersu i McKinseyju. Rođen 1964. godine, jedan je iz generacije menadžera koji su talijanski UniCredit svojevremeno digli na razinu europske financijske zvijezde i skovali termin New Europe, koji je postao svojevrsna strateška odrednica grupe.
Vremena su se možda promijenila, ali moć UniCredita kao i njegovi veliki planovi ostali su. U međuvremenu, Nicastro je titulu šefa UniCredita za Novu Europu zamijenio mjestom šefa maloprodaje cijele Grupe, potom se digao do razine zamjenika glavnog izvršnog direktora, a još od 2010. godine nosi titulu General Managera UniCredita odgovornog za istočnu Europu, Poljsku, Austriju, inovacije, internu kontrolu Grupe, kao i strateški marketing. Poprilično lijep opis posla. Nicastra se moglo sresti u Hrvatskoj još od vremena kad se ta velika talijanska banka tek počela pojavljivati na tržištu, a posebno nakon što su poduzeli svoju treću ali, kako smatraju, možda ključnu investiciju u svojem iskoraku prema Novoj Europi. Svaki od najbitnijih menadžera UniCredita uvijek su isticali da Zagrebačka banka nije najveća po volumenu ulaganja i posla, ali su je smatrali jednom od presudnih u svojem širenju. Iz vize domaće ekonomske besperspektivnosti možda ne izgleda tako, ali i dalje ponavljaju da smo im dugoročno jako važni, što god čuli, nakon što su lani neki vrlo važni strani bankari počeli spominjati mogućnost dezinvestiranja biznisa u Hrvatskoj. S obzirom na to da Nicastro spada u krug važnijih europskih bankara, kao tema se nije mogla izbjeći nova, neortodoksna politika monetarnog popuštanja Europske središnje banke.
Pregrijavanje tržišta
Što se događa s quantitative easing (QE) programom u Europi? Vidite li mogućnost da QE dugoročno postane “novo normalno” u Europi? Vidite li probleme s QE-om u Europi, a kao što su deformacija financijskog tržišta, stvaranja financijskih ovisnika ili imovinski baloni?
- Rekao bih da u ovom trenutku ne vidimo područja distorzije ili pregrijavanja financijskog tržišta. Uzgred, govorimo o relativno kratkom vremenu od početka QE programa u Europi. Drugo, vrlo je jasno da QE može biti uspješan u mjeri u kojoj će fiskalne politike ostati koherentne. To znači da se na jednoj strani moraju nastaviti i po mogućnosti ubrzati reforme, a na drugoj omogućiti zaduživanje i investicijske prilike. U ovoj točki, točnije u zadnjih nekoliko tjedana u Italiji nakon nekoliko godina recesije vidimo rast. On nije toliko rezultat QE programa koliko zbog toga što je talijanska vlada nakon više godina pokazala da je vrlo ozbiljna u adresiranju mnogih problema, a kao što je pitanje tržište rada ili reforma školstva. U prošlosti bila je to mirovinska reforma. Sve to skupa stvara vrlo pozitivnu atmosferu među poduzetnicima. QE je potreban ali, ponavljam, morate imati čvrstu fiskalnu politiku i reforme da bi se vratili rastu. Još je prerano za konačnu ocjenu. U Italiji još ne možemo govoriti o potpunom oporavku. Ipak, vidjeli smo više dobrih signala. Primjerice, prvi put nakon nekoliko godina vidimo oporavak kreditiranja malih poduzeća. A mora se reći da su mala poduzeća sveprisutna, da su prva osjetila posljedice krize, a zadnja su se počela oporavljati. U okviru ciljanih dugoročnih financijskih operacija mali biznisi u prvoj tranši činili su 22 posto ukupnih novih zajmova, a ove godine čak 35 posto te je očigledno da se radi o velikom skoku. Mali biznisi su, dodao bih, vrlo važni jer oni su ti koji stvaraju nova radna mjesta. Nadalje, jutros sam razgovarao s poduzetnikom koji je u biznisu privremenog zapošljavanja te mogu reći da i on vidi signifikantan rast.
Oporavak dolazi ali kapitalne reforme su lozinka tog oporavka. Najveći rizik QE u tome je da vlade zbog njega napuste reformski put misleći da jeftini novac čini dovoljno sam po sebi.
Ne vidite dakle nikakve opasnosti od imovinskih balona; rasta cijena dionica ili nekretnina...
- Kroz vrijeme može doći do toga, ali ne u ovom trenutku. ECB pažljivo prati mogući rizik pregrijavanja tržišta, ali u ovom trenutku još ga nema.
A što je s negativnim kamatnim stopama, fenomenom koji je posljedica QE-a? Je li moguće voditi solidni bankovni biznis uz negativne kamatne stope?
- Činjenica je da su negativne kamatne stope potpuno nov fenomen. Ne mislimo da će trajati predugo. Uz vrlo niske ili čak negativne kamatne stope morate biti još učinkovitiji. U tom kontekstu mogu reći kako digitalne tehnologije nude nove mogućnosti. Uz zaduživanje na digitalnim platformama možete klijentima ponuditi novo iskustvo, ali i imati niže troškove. Niske kamatne stope podrazumijevaju znatno veći fokus na troškove.
Negativna kamata
Teško je shvatiti svijet u koji se negativnim kamatama penalizira netko tko je spreman štedjeti i ima ušteđevinu jer netko drugi želi potaći rast? Što ako se pokaže da nema jasne izlazne strategije iz QE-a?
- Prerano za velike scenarije. Klijentima predlažemo različita rješenja. Sada je dobra prilika za drugačije diverzificiranje investicija; za kupovanje udjela u dioničkim i svim ostalim vrstama investicijskih fondova... To bi mogao biti jedan od odgovora. No u ovom trenutku mi ne nudimo negativne kamatne stope na depozite.
Ali nije isključeno da hoćete?
- Ponavljam. Ovo je nova situacija. Štednja je vrlo važna, i mi ne razmatramo mogućnost naplaćivanja čuvanja depozita.
U Hrvatskoj je slučaj švicarskog franka vrlo važan. Imate li u sjedištu UniCredita neka striktna pravila po tom pitanju za svoje podružnice u zemljama jugoistočne Europe? Radi se o politički, pravno i reputacijski o vrlo ozbiljnom pitanju...
- Regulacija može biti različita od zemlje do zemlje. Stoga je jasno da lokalnom menadžmentu dajemo maksimalne ovlasti po tom pitanju. Za nas je vrlo važno to što je Vrhovni sud rekao da je valutna klauzula nešto što je apsolutno legitimno. Naš lokalni menadžment odgovoran je za to kako pomoći klijentima s ozbiljnim financijskim problemima i uvjeren sam da će to riješiti na odgovarajući način. I imaju naše puno povjerenje.
Dugoročno povjerenje
Ne očekujete da bi zbog populističkih trendova u izbornoj godini u Hrvatskoj po ovom pitanju mogli imati neke velike gubitke?
- Ne. Vrlo je važno to što mi imamo jako veliko dugoročno povjerenje u Hrvatsku. Danas govorimo o investiciji od 4 milijarde eura u vlasničkom udjelu te kroz izvore financiranja. To govori o razini našeg povjerenja u to da će hrvatske institucije imati mudar pristup sveukupno uzevši. Isto tako, smatramo izuzetno važnim da se ostvari reforma i regulacije stečajeva. Očigledno je da nas to brine uz ovu razinu loših zajmova, ali to nije problem samo financijskog sektora. I u drugim sektorima postoje dužnički odnosi te je potrebno shvatiti da dugovi moraju biti plaćeni. Ako takvo uvjerenje postoji te ako je integrirano u odgovarajuće procedure kad je u pitanju insolventnost ili u sudske odluke, onda će zemlja ići u pozitivnom smjeru i krediti će početi rasti. Međutim, ako ćemo imati situaciju u kojoj će kompanije, banke ili država imati problema s poštivanjem principa plaćanja duga, onda će to biti problem za buduće generacije. Radit će se o gubitku povjerenja.
Top prioritet trenutačno je, moram naglasiti, kako u Hrvatskoj iskoristiti 12 milijardi eura predviđenih europskih fondova. Ako vi u Hrvatskoj, kao i mi u Italiji, imate više godina recesije, a ove godine ste negdje na nuli i nadate se pomaći prema naprijed, onda 12 milijardi eura (25% BDP-a) mora biti povučeno i dobro investirano. Već smo jako dobro vidjeli tu situaciju u Poljskoj gdje su bili ekstremno uspješni u korištenju EU fondova do zadnjeg eura i transformirali su zemlju. Danas u Europi možete pretpostaviti da svagdje kupujete poljsko povrće, a prije samo 20-ak godina uopće niste mogli pretpostaviti da će Poljska postati vrlo velik europski proizvođač povrća. U tome su svi u Poljskoj imali svoju ulogu - vlada, kompanije, banke... A mi u Hrvatskoj govorimo 12 milijardi eura uz BDP od 44 milijarde, govorimo o EU fondovima u visini 5 posto BDP-a na godišnjoj razini tijekom sljedećih pet godina. Govorimo o restrukturiranju industrije, o novoj infrastrukturi... Dakle, za nove generacije u Hrvatskoj pitanje korištenja EU fondova znači crno-bijelu situaciju. Ako ih se iskoristi, bit će to vrlo uspješna priča. Sve u svemu, kad investiramo u Hrvatskoj, mi razmišljamo o ovim prilikama. Kao banka treniramo zaposlenike da savjetuju ljude kako pripremiti tendere, često prezentiramo što smo u drugim zemljama vidjeli kao najbolju praksu. Uz Poljsku, tu je niz dobrih primjera iz Slovačke ili Češke. Vaša turistička industrija je sektor za koji je jasno da će uloga države biti fundamentalna. Arhitektonska i infrastrukturna rješenja ovise o državi, baš kao i niz pravila koja uvjetuju poslovanje u turizmu. No uz novac koji dolazi iz EU, može se reći da je u Hrvatskoj sada trenutak za pozitivno razmišljanje. To je kao vlak koji ubrzava - na njega trebate uskočiti jer to nikako ne želite propustiti!
U Hrvatskoj je dojam da poduzetnici osjećaju nelagodu kad razmišljaju o EU fondovima, radi se o prvom iskustvu, dosta toga im je misteriozno... Na koji način UniCredit može pomoći da pristupe EU fondovima?
- Naše podružnice daju potporu klijentima u dizajniranju projekata. Od početka 2014. imali smo kontakt sa 10-ak tisuća hrvatskih tvrtki s kojima smo razgovarali o pristupanju tenderima. No to je igra u tri smjera gdje svi moraju biti povezani i uspješni - tu su poduzetnici, država i banka.
Jeftiniji novac
Je li u Hrvatskoj moguće imati niže kamatne stope ako imamo banke s visokim stopama adekvatnosti kapitala. Nekako imamo impresiju da su nam kamate ipak malo previsoke, da su nam rizici uzimanja kredita za biznis ili za stan stoga previsoki.
- Koliko mi je poznato, kamate su trenutačno na najnižoj razini u zadnjih nekoliko godina? Jesam li u krivu?
Ne.
- Mislim da je to važno. Prva točka usporedbe u nekoj zemlji je sadašnji trenutak u odnosu na prošlost. Novac je sada jeftiniji. Prije trinaest godina, kada smo preuzimali Zabu, stope su bile značajno više. Mogu li stope biti niže, to ovisi o takozvanom riziku zemlje. Hrvatska ima BB rejting te taj rejting te uz cijenu CDS-ova razlika u kamatama je objašnjiva. Ako se uspije realizirati rast i smanjiti razina duga u BDP-u, to će sasvim sigurno voditi prema poboljšanju rejtinga i snižavanju razine kamata. Ipak, ne vjerujem da je relativno slaba potražnja za kreditima povezana s visinom kamatnih stopa. Smanjeni interes za kreditima je uglavnom povezan sa slabom internom potražnjom.
Ali usporedite najatraktivnije kreditne proizvode u Italiji s najpovoljnijima u Hrvatskoj, razlika je vrlo velika. Postoji li ipak mogućnost da se za kućanstva s posebno dobrim bonitetom ili dobra poduzeća ipak ide prema razini europskih kamatnih stopa, ili ipak sve ovisi o riziku zemlje?
- Odgovor je jednostavan: : to ovisi o riziku solventnosti i posebno o riziku zemlje. Čak i unutar Italije mi imamo vrlo različite kamatne stope na sjeveru i jugu zemlje.
U istoj zemlji?
- Da, u istoj zemlji, uz istu valutu. Razlog tome je što je prosječna rizičnost kreditne aktivnosti vrlo različita kad ste u sjevernoj u odnosu na južnu Italiju. To je jednostavno, ali bazično pravilo. (Osmjehuje se prema svojoj PR asistentici koja upozorava da je ona iz Sicilije). U svakom slučaju dobre tvrtke s juga realiziraju kredite s nižim kamatnim stopama nego kreditno rizičnije kompanije sa sjevera Italije.
Pitanje veličine
Prema vašem mišljenju, što je trenutačno bolje za hrvatske kompanije - ići s izdanjem obveznica ili uzeti kredit? Zadnjih tjedana ovdje smo svjedočili i vrlo niskim izdanjima obveznica od strane malih kompanija. S druge strane imamo neke nove igrače na kreditnom tržištu...
- Dakle, reći ću ovako: Uvijek postoji pitanje veličine. Kod obveznica uvijek postoje određeni troškovi pripreme i pravnog usklađivanja, pripremanja informacija koje minimalno zahtjevaju investitori. No za one kompanije koje su određene veličine, sve je pitanje fleksibilnosti. Ako ne trebate fleksibilnost u vašoj strukturi duga, onda je jasno da su obveznice jeftinije. S kreditom je drugačije, jer kako se približavate rokovima naplate, ovisno o možebitnim problemima s cash flowom, uvijek s bankom možete razgovarati o dinamici, rokovima i uvjetima plaćanja. S obveznicama to nije slučaj, na njima jednostavno ne možete defaultirati. Svaka kompanija za sebe mora donijeti odluku vodeći računa o odnosu fleksibilnosti i troškova.
Hrvatska je postala prepoznatljiva po menadžerskom talentu
Hrvatska je treće tržište na koje smo investirali. I Hrvatska nam je postala prepoznatljiva po menadžerskom talentu. Jedna je od rijetkih koja ima pozitivni balans ako se usporedi izvoz menadžerskih talenata s njegovim uvozom. Broj hrvatskih kolega koje su uzele vrlo visoke menadžerske pozicije u Milanu vrlo je visok, kompletni biznis u BiH vodi se iz Zagrebačke banke... Vjerujem da je ovo znak da vaš obrazovni sustav može proizvesti velik broj menadžerskih talenata a to je vrlo pozitivno za hrvatsku konkurentnost.