Igor Medić i Jean Pierre Maričić, direktor i zamjenik direktora Gradskog prijevoznog poduzeća (GPP) Osijek, u slobodno su vrijeme konzultanti za pisanje projekata EU, a aktualna misija, uz onu edukacijsku, sažima se u akciju hvatanja ukupno 140 milijuna eura europskog novca za obnovu i modernizaciju Luke Osijek na Dravi. Svoj su prvi milijun eura od Europske Unije dobili još prije četiri godine iz programa PHARE 2005 za opremanje tehnološkog odjela poduzetničkog inkubatora Bios u Osijeku, koji su tada vodili.
Sada im je učenje drugih kako da povuku novac iz europskih fondova biznis.
Nakon Mladića
- Makedonija i Crna Gora naša su obećana tržišta za konzultantske usluge - kaže Medić. Budući da je Srbija Haagu izručila Ratka Mladića, i tamo bi uskoro moglo biti više posla na fondovima EU.
Medić i Maričić osječkoj su Lučkoj upravi pomogli napisati 20 milijuna eura vrijedan projekt za premještanje i modernizaciju terminala za rasuti teret osječke Luke, za koji su novac zatražili iz pretpristupnog fonda IPA, i to dijela koji se odnosi na promet i u kojem bi, uz sve napore HŽ-a, koji je prioritet, da povuče što više novca, ipak moglo ostati neiskorišteno i do 40 milijuna eura.
U brzom vlaku
- Naš je projekt dobio šansu i poslan je u Bruxelles na odobrenje jer u Željeznice, koje su prioritet, još nemaju gotovih projekata za sav taj novac, a ako hoćete biti uspješni u povlačenju eura iz fondova, onda morate imati napisanih projekata koji vrijede tri puta više od dostupne svote - kaže Maričić. Za hrvatsku (ne)uspješnost u povlačenju novca iz EU fondova kaže da ju je teško jednoznačno ocijeniti.
- Gledamo li skupno u postocima, nismo neuspješni, ali smatram da kao država nismo nimalo uspješni u iskorištavanju novca iz fondova EU za ono što su nam najveći prioriteti. Radije bih se što prije počeo voziti brzim vlakom koji od Osijeka do Zagreba stiže za sat i pol i mislim da je to važnije za gospodarstvo zemlje i mobilnost ljudi od osječke riječne luke i njezine modernizacije. Vlakovi nam iskaču iz tračnica, od Zagreba do Osijeka po pruzi koja je dio europskog koridora vozimo se četiri sata. Neuspjeh je to što svi projekti za modernizaciju te pruge već nisu napisani i poslani Bruxellesu jer se tu nema što izmišljati. Kao konzultantu osječke Lučke uprave s druge strane, drago mi je što smo dobili šansu za Luku - objašnjava Maričić. Dobiju li iz pretpristupnog fonda novac, premjestit će se terminal za rasuti teret koji je sada blizu bolnice i urediti infrastruktura terminala.
- Za modernizaciju osječke Luke idućih 120 milijuna eura planiramo tražiti iz strukturnih fondova kada Hrvatska postane članica EU, i to kroz dva projekta, svaki od 60 milijuna eura - kaže Medić.
Dobivanje novca za prvu fazu projekta iz pretpristupnog fonda povećava šanse za dobivanje novca iz srukturnih fondova.
Prvi milijun
- Europski novac dobiva se potpuno drukčije nego što se dobiva novac iz hrvatskog proračuna koji nije vezan za projekte EU. Domaće je načelo da ako ste novac dobili ove godine, iduće ga vjerojatno nećete dobiti jer će netko drugi biti na redu. Europsko je načelo da će novac, ako ste ga jednom već dobili i uspješno ga uložili, idući put radije dati vama nego nekom drugom. Hrvatsko načelo spašava prosječnost, a europsko potiče izvrsnost - sažeo je Medić.
Kada su on i Maričić dobili prvi milijun eura za poduzetnički inkubator u Osijeku, američki USAID darovao im je 170 tisuća dolara vrijednu polovnu opremu za poduzetnički inkubator.
- Ljudi iz USAID-a sami su nas kontaktirali i rekli nam da je njima činjenica da smo dobili novac iz fonda EU dovoljna potvrda da smo zaslužili da nam i oni pomognu. Dali su nam opremu koja je nama u tom trenutku bila fantastična i korisna - kaže Medić.
Stroga pravila
Primjer hrvatskog spašavanja prosječnosti vidi u broju poduzetničkih zona.
- Imamo oko 400 poduzetničkih zona u zemlji sa 4 milijuna stanovnika. Sve zone dobiju po malo novca, što je zapravo ništa. Pritom neradnici dobiju previše i prosječnost se održava na životu. Trebali bismo imati 40 poduzetničkih zona koje bi dobile više novca po principu poticanja izvrsnosti - kaže Medić.
Projekti na europskim natječajima, prema Medićevu iskustvu, nerijetko padaju zbog zapravo banalnih razloga. - Ne poštuje se administrativna procedura. U smislu rokova za prijavu, u EU ne gledaju kada je prijava poslana, nego kada je stigla. Natječajna dokumentacija ne čita se detaljno, pa kada, primjerice, piše da u trenutku prijave projekta nije potrebno imati građevinsku dozvolu, previdi se činjenica da piše kako je građevinsku dozvolu potrebno imati u roku 15 dana od odobravanja sredstava. A onda sve padne jer se građevinska dozvola nije tražila na vrijeme. Sadržajno, u projektu treba argumentirati zašto je nešto prioritet lokalne zajednice, regije i Unije - kaže Medić.
Dva su krovna pravila za sve projekte za koje se traži novac Europske Unije. Prvo je da projekt mora biti financijski negativan, a drugo da mora biti ekonomski pozitivan. - Unija želi financirati one projekte za koje ne možete dobiti novac ni na jedan drugi način, odnosno projekte u kojima nijedna komercijalna banka ili druga institucija ne može vidjeti financijsku korist u smislu povrata uloženog novca u nekom periodu - to znači da je projekt financijski negativan.