NAUTIČKA PATROLA

Nova arheološka tura vodi turiste u daleku prošlost Vrsara i njegove okolice

S arheologinjom Katarinom Geromettom otkrili smo brojne skrivene priče Vrsara, od prapovijesti preko rimskog doba sve do danas
Katarina Gerometta na nalazištu vile Monte Rocco
 Tomislav Krišto/Cropix

Bio je to dan za uron u prošlost. Stojeći na vidikovcu Mukaba, s Limskim kanalom na dlanu i maslinicima ispod nogu, nakratko smo pokušali zaboraviti današnji Vrsar - njegovu romantiku i horde turista - i vratiti se u neka davnija vremena. Da nije bilo geoarheologinje Katarine Geromette, tajne koje skrivaju guste krošnje Kontije vjerojatno bi nam izmakle. No, ovako smo s lakoćom "gulili" slojeve stoljeća, prvo do Rimljana, a zatim još dalje, u prapovijest.

Virtualno ogoljavanje

Upravo zahvaljujući radu nje i njezinih kolega uključenih u projekt ArchaeoCulTour nećemo biti jedni od rijetkih. Dosad skrivene priče Vrsara i okolice bit će dostupne svima koji su ih voljni poslušati, prije svega zaljubljenicima u aktivni odmor koji će se otisnuti na novu, 10 kilometara dugu arheološku pješačko-biciklističku stazu.

image
Katarina Gerometta na nalazištu vile Monte Rocco
Tomislav Kristo/Cropix

Sve je počelo s neobičnim izrazom - lidar. Riječ je o laserskom skeniranju iz zraka. Općina Vrsar bila je među prvima u Hrvatskoj u kojoj su virtualno maknuli vegetaciju i ogolili reljef toliko da mogu prepoznati arheološke strukture.

Kako se nekad živjelo

"To nam je omogućilo da prepoznamo jako puno lokaliteta koji prije nisu bili poznati u literaturi i na temelju tih podataka smo krenuli u pregled terena i probna sondiranja da vidimo čega ima na kojoj lokaciji. Na kraju smo odabrali one koje su zanimljive iz znanstvenog, ali i turističkog aspekta", rekla je Katrina te dodala kako su detektirali više desetaka lokaliteta, među njima tumule odnosno prapovijesne grobnice, šest gradinskih prapovijesnih naselja, isto toliko rimskih vila...

image
Katarina Gerometta na nalazištu vile Monte Rocco
Tomislav Kristo/Cropix

Neumorno nas je, pokazujući kako to izgleda danas i kako je izgledalo nekada, upoznala s dva najznačajnija u kontekstu projekta na kojem ona i kolege rade, uporno i godinama, u svakakvim vremenskim uvjetima - rimskim arheološkim lokalitetom Monte Ricco i prapovijesnom gradinom Mukaba, od kojih će se oba naći na novoj arheološkoj stazi.

Iako se za postojanje Monte Ricca zna od početka 20. stoljeća, iskopavanja na tom lokalitetu započela su 2014. Sastavni dio kompleksa vile bila je i velika cisterna za vodu, na kojoj je iskopavanje završeno lani i koja sada ponosno otkriva detalje o životu nekadašnjih stanovnika vile.

image
Ostaci vile Monte Rocco
Tomislav Kristo/Cropix

Za razliku od prapovijesnog naselja na čijem je mjestu nastala i koje je funkcioniralo kao prava zajednica, a o čemu svjedoče ostaci keramičkih predmeta te životinjske kosti, u vili je najvjerojatnije živjela jedna obitelj s robovima i radnicima. Neobična je i sama lokacija na kojoj je izgrađena - na brežuljku, za razliku od vila maritima uz more ili vila rustica vezanih uz poljoprivredna zemljišta.

Misteriozna vila

"Monte Ricco nastaje sredinom prvog stoljeća prije Krista, i to u vrijeme prije osnutka kolonije u Poreču. To je vjerojatno jedan od razloga zašto su je smjestili na vrhu brežuljka. Bilo je to vrijeme kad je bilo nemirno s Histrima, dakle bila je na vrhu kako bi mogli kontrolirati okolicu", objašnjava.

image
Ostaci vile Monte Rocco
Tomislav Kristo/Cropix

U njoj se živjelo kratko, tek 100-tinjak godina. Razlog zašto je i dalje misterij, isto kao i tko je naknadno, u 6. stoljeću, probio ulaz u samu cisternu vile i sklanjao se u njoj.

Na Mukabi, drugoj lokaciji na koju nas vodi, nema rimskih ostataka. Riječ je o prapovijesnoj gradini, jednoj od 400 identificiranih u Istri. Gradina se prostirala na vrhu brežuljka i njezini su žitelji uživali u istom pogledu kao i mi s vidikovca - Limski kanal, more, šuma Kontija.

image
Katarina Gerometta u obilasku s novinarkom Jutarnjeg
Tomislav Krišto/Cropix

Istraživanja na tom lokalitetu počela su lani. Prije toga napravljena je mala probna sonda, odnosno iskopavanje manje površine.

"Izašlo je jako puno keramičkog materijala i datirali smo kosti. Datum koji smo dobili je brončano doba. To je naselje staro oko tri i pol, četiri tisuće godina", tvrdi Katarina i ističe kako je, zbog svog položaja, bila strateški jedna od najvažnijih građevina na području vrsavštine.

image
Ostaci vile Monte Rocco
Tomislav Kristo/Cropix

Stajali smo kraj "otvorenih zidina" i gledali ih neukim okom. Razmjeri i ljepota postali su nam jasni tek kad nam je Katarina pokazala rekonstrukciju lokaliteta. I istog se trena zaljubili u viđeno.

image
Znanstveno edukativni centar
Tomislav Kristo/Cropix

"Prvo su zaravnali brežuljak, a taj su kamen koristili za gradnju. Naselje je bilo opasano zidinama, dvostrukim obrubom, koje su bile građene suhozidno", opisuje. Osim same gradine, na lokalitetu su pronađene i dvije kamene gomile za koje se pretpostavlja da je riječ o tumulima. U budućnosti, plan je i želja pretvoriti ovo područje u arheološki park kako bi posjetitelji mogli obilaziti zidine.

Nema masovnih fešta, ali održavat će se ture, koncerti, festivali...

Pandemija čini svoje svagdje, pa tako i u šarmantnom Vrsaru. Zbog epidemioloških mjera raspored događaja u tom istarskom gradiću možda nije živahan kao u pretpandemijsko doba, kada bi se na njemu našlo i 70-ak različitih manifestacija.

Ovo vrsarsko ljeto neće biti nimalo dosadno, unatoč činjenici da od tradicionalne i vrlo popularne ribarske fešte, kako kažu u Turističkoj zajednici općine Vrsar, zbog epidemioloških preporuka najvjerojatnije neće biti ništa.
U svakom slučaju, neke su stvari sigurne.

Casanovine ture, prema rasporedu, krenule su od kraja lipnja, održavat će se ekotržnica, kao i kino na otvorenom. Na rasporedu su i koncerti, a u rujnu u parku Dušana Džamonje trebao bi zaživjeti festival, na čijem će se rasporedu naći nekoliko koncerata i predstava.

Veliki je potencijal ovog ljeta, kad svi i dalje na umu imaju održavanje distance, maske i boravak na otvorenom, i u novoj turističkoj ponudi - kulturnim itinerarima (sakralno-spomeničkima, kiparskima te arheološkima) koje će posjetitelji moći prolaziti samostalno ili u pratnji vodiča.

Cilj im je, tvrdi Natalija Vugrinec, direktorica TZ-a općine Vrsar, raditi na razvoju turističkih proizvoda koji će produljiti turističku sezonu, a u tom je kontekstu - osim outdoor ponude i gourmeta - veoma bitan i kulturni turizam. (M.H.)

image
Nautička patrola
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. listopad 2024 05:16