Radi upisa u srednju školu izvan mjesta stanovanja gotovo 60 posto učenika, ili njih 1863, napustilo je Zagrebačku županiju, što je ujedno najviši postotak srednjoškolske migracije među svim županijama. Iz istoga razloga iz Ličke je županije otišlo 33 posto učenika, a na trećem mjestu po broju odlaska školaraca našla se Sisačko-moslavačka županija. Iz tog je područja radi srednjoškolskog obrazovanja u drugoj županiji otišlo 23 posto 15-godišnjaka, odnosno njih 300 od ukupno 1323 učenika koja su upisala srednju školu.
Riječ je o novim podacima iz Školskog e-Rudnika, aplikacije s prikazom statističkih podataka među kojima su se ovoga puta našli i oni o geografskoj distribuciji upisanih učenika. Podaci se odnose na prošlu školsku godinu, a ovih ih je dana objavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Najmanji gubitak
Tri županije koje su zbog upisa u srednje škole izgubile najmanji broj đaka su Splitsko-dalmatinska županija, ujedno jedina koju je napustilo manje od jedan posto đaka, njih svega 30-ak; Primorsko-goranska županija (iz koje je migriralo 2,7 posto učenika) te Zadarska s tri posto. Među županijama koje radi nastavka školovanja napušta relativno malen udio učenika, u prosjeku njih pet posto, nalaze se i Osječko-baranjska (3,18), Istarska (4,65), grad Zagreb (5,19), Dubrovačko-neretvanska (5,36) i Varaždinska (5,41). Iz ukupno 11 županija u prošloj je školskoj godini otišlo deset i više posto školaraca.
Podaci pokazuju kako je od ukupnog broja upisanih u srednje škole (39.318) radi nastavka školovanja županiju promijenilo 11,5 posto učenika, odnosno nešto više od 4500. Međutim, njih 17.814, ili gotovo svaki drugi, u Hrvatskoj promijenio je općinu u kojoj se školuje.
Zagreb očekivano ima i najveći upliv srednjoškolaca iz drugih mjesta: samo iz Zagrebačke županije u srednje škole grada Zagreba upisalo se 1569 učenika, dok obrnutu trasu (iz Zagreba u vezanu županiju) koristi 300-tinjak učenika. Županije iz kojih u zagrebačke srednje škole dolazi najveći broj učenika su Sisačko-moslavačka (142), Krapinsko-zagorska (80), Karlovačka (40), Koprivničko-križevačka (37) te Ličko-senjska i Brodsko posavska županija (po 30-ak). Svega 15-ak učenika iz Vukovarsko-srijemske županije upisuje srednju školu u Zagrebu, no zato ih više od stotinu odlazi u školu u bližu Osječko-baranjsku županiju.
Od mjesta bližih Zagrebu gravitira i oko 350 učenika koji su osnovnu školu završili u Velikoj Gorici, a potom i njih 173 iz Samobora, 135 iz Zaprešića, 123 iz Dugog Sela i 121 iz Svete Nedelje.
Bez srednje škole
Sveta Nedelja i Solin pritom prema podacima Školskog e-Rudnika jedini odskaču podatkom o 100 posto učenika koji upisuju škole izvan mjesta, budući da ondje i ne postoje - gradnja srednje škole s ponudom programa deficitarnih zanimanja u Solinu je najavljena prije više godina.
Iz sredina u kojima su pohađali osnovnu školu odlazi i 90 posto učenika Kaštela, 70 posto Zaprešića, 53 posto Velike Gorice, 45 posto Samobora, 43 posto Kutine.
Split dobiva veći udio srednjoškolaca iz obližnjih mjesta - 333 iz Kaštela ili, primjerice, njih 118 iz Podstrane. Stotinjak učenika iz Župe dubrovačke dobiva Dubrovnik, koliko i Požega iz Pleternice. U Sisku su srednju školu upisala 123 učenika iz Petrinje, a primjerice iz Rijeke u Opatiju otišlo je 147 učenika.
Spomenimo i da je iz Zagreba srednju školu u Velikoj Gorici i Dugome Selu upisalo po 80-ak učenika. Srednja škola Dugo Selo učenicima, primjerice, nudi upis u deset programa - od gimnazije i tehničara za računarstvo do ekonomista, frizera, plinoinstalatera, automehaničara...
Po mišljenju niza ravnatelja srednjih škola, osnovni problem je u lošoj mreži škola, koje na nizu područja učenicima ne nude dovoljnu lepezu programa, dok s druge strane postoji niz sličnih ili istovjetnih programa na uskome području.