Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih najavilo je skoru objavu tri poziva - za dodatno povećanje vrtićkih kapaciteta, prelazak osnovnih škola u jednu smjenu te povećanje obuhvata u gimnazijama sa sadašnjih 30 na 35 posto.
Riječ je o pozivu na koji se zainteresirane srednje škole mogu javiti zbog izgradnje, rekonstrukcije i opremanja, a u cilju osiguranja osiguravanja uvjeta za povećanje gimnazijskih programa. Ukupan iznos bespovratnih sredstava za tu namjenu iznosi 75,3 milijuna eura, čime će se, kako navode u Ministarstvu, osigurati najmanje 165 učionica za gimnazijske programe.
U sklopu drugog poziva riječ je o osiguravanju infastrukturnih uvjeta za povećanje dostupnosti mjesta u dječjim vrtićima. Riječ je o iznosu od 45,6 milijuna eura kojima se planira osigurati dodatnih 3700 mjesta. Na temelju ranije objavljenih dvaju poziva ukupno je ugovoreno više od 210 milijuna eura za dogradnju ili izgradnju 350 novih vrtića, čime je osigurano otvaranje više od 21.000 mjesta, rečeno je na konferenciji za novinare.
Milijarda eura osigurana je pak za prelazak svih osnovnih škola u jednu smjenu i ostvarivanje uvjeta za provođenje cjelodnevne škole, kojim bi se trebalo (do)graditi 1030 školskih objekata. Isti poziv predviđa i sredstva namijenjena izgradnji i opremanju školskih sportskih dvorana, za što je predviđeno 430.877.596 eura kojima bi se izgradilo i/ili dogradilo okvirno 375 školskih sportskih dvorana.
Prema riječima ministra Radovana Fuchsa, najviši iznos koji pojedini projekt može dobiti je šest milijuna eura, a rok za podnošenje projektnih prijava na obje grupe je od ponedjeljka, 3. lipnja do ožujka 2025.
- Cilj je omogućiti svim učenicima osnovnih škola pohađanje nastave u jednoj smjeni od školske godine 2027./2028. te uvođenje cjelodnevne škole, a svakoj školi osigurat će se sportska dvorana i igrališta, rekao je Fuchs.
Kada je riječ o rekonstrukciji srednjih škola u cilju širenja gimnazijskih programa, pojedini projekt može dobiti najmanje 100 tisuća eura, a najviše 20 milijuna. Poziv će trajati od 3. lipnja do kolovoza ove godine. Kako je objasnio Fuchs, cilj je povećati broj gimnazijskih programa za pet posto. Poziva se ponovo na europsku statistiku od 52 posto gimnazija u odnosu na strukovne škole.
Premijer Andrej Plenković je istaknuo kako je - uz demografsku revitalizaciju, digitalizaciju i dekarbonizaciju - obrazovanje strateški prioritet. Naveo je kako je riječ o ciklusu najvećih ulaganja u sustav školstva, na razini veritkale (od vrtića do fakulteta) od 2,7 milijardi eura, pri čemu su, dodao je, udvostručena izdvajanja za znanost i obrazovanje s 1,8 milijardi (2016.) na 3,8. Premijer se pohvalio rastom plaća u obrazovanju, osiguranim besplatnim obrokom, udžbenicima i prijevozom za sve učenike.