KAKO JE PROPAO BLACKBERRY Kompanija koju je ubila dosada: 2009. vrijedila je više od osamdeset mlrd. dolara. Danas, manje od pet

Moraju prestati igrati na sigurno i biti dosadni.’ Kasna je 2010. godina, Steveu Jobsu je uspješno presađena jetra koju je zahvatio rak koji se proširio s gušterače, ali je legendarni vizionar uredno održao telefonsku konferenciju za dioničare Applea. Jedno od pitanja koje mu je postavljeno ticalo se i konkurencije, konkretno, BlackBerryja , jednog od najvećih telefonskih giganta na svijetu. Jobs je bio brutalan. ‘Trebaju se početi baviti softverom, hitno’, rekao je. ‘To će im biti nepremostiva prepreka. Ne znam kako planiraju napraviti konkurentnu platformu iOS-u i Androidu. Propast će prije nego im to uspije. App Store trenutno ima 300.000 aplikacija. Kako bi itko to mogao stići?’

Opet u pravu

Tri godine kasnije, ispalo je da je Jobs opet bio u pravu. U ponedjeljak BlackBerry, apsolutno najveći proizvođač telefona na svijetu, gotovo sinonim za bilo kakvu napredniju telefoniju u većini svijeta, objavio je porazne kvartalne rezultate. Izgubili su milijardu dolara i odlučili da moraju otpustiti 40 posto svoje globalne radne snage. Otprilike 4500 ljudi. Krenuo je stampedo. Dionice su divlje padale, a zbunjeni direktori BlackBerryja su panično pokušavali pronaći bilo koga kome će uvaliti kompaniju pred ponorom. Pojavio se jedan jedini spasitelj, Fairfax Financial, investicijski fond kojeg vodi kontroverzni financijaš Prem Watsa i koji je u tom trenutku već bio desetpostotni vlasnik. Ponudio je keš, odmah i na licu mjesta, ali samo 9 dolara po dionici, ukupno 4,7 milijardi dolara. Bio je to veliki udarac za BlackBerry s obzirom da je RIM (kako se kompanija zvala donedavno), prije pet godina, dok je bio apsolutni svjetski telefonski lider vrijedio 83 milijarde dolara.

Onda je stigao još jedan udarac. Dioničari su se ponovo uspaničili i počeli prodavati udjele koje su imali u kompaniji. Vrijednost je pala 6 posto, gotovo na 9 dolara koliko je Fairfax nudio i ugrozila cijeli deal, a samim time i budućnost kompanije. Usprkos Watsinom obećanju da će novac biti uskoro uplaćen, tržište je nepovjerljivo i cijeli dogovor se može raspasti svake sekunde. Watsa je osobno održao press konferenciju u kojoj je uvjerio dioničare da nema razloga za paniku, da će on održati svoju riječ. No, ugovorne kaluzule koje nisu uvjetovale nikakve penale Fairfaxu ako odustanu, a s druge strane, ako BlackBerry odustane Fairfax Financialu mora dati 150 milijuna dolara, ne ulijevaju previše povjerenja. ‘U 28 godina nikada nismo ponudili cifru od koje smo odustali. Mi ne odustajemo od naše ponude’, bio je uporan u srijedu Watsa. ‘Dugo smo razmišljali i ostajemo pri devet dolara po dionici.’

Također, u istom obraćanju, obećao je da neće rastaviti kompaniju na dijelove i prodati sve što vrijedi. BlackBerry će se vratiti, tvrdi. ‘Jedan od razloga zašto smo već ulagali u ovu kompaniju i zašto sam ušao u odbor direktora je moja želja da BlackBerry ostane kanadska kompanija. Ovo je jedna od najuspješnijih nacionalnih industrija’, izjavio je. ‘Kompanijama ponekad krene krivo, ali se one oporave i ponovno osvoje tržište’. Nagovijestio je i gdje leži budućnost posrnule firme. Neće se više toliko fokusirati na korporativne i državne klijente, gdje su donedavno dominirali i koji su im činili većinu prodaje. ‘Imamo fenomenalan brend’, kaže Watsa, ‘koji je poznat diljem svijeta. Korporativno tržište smo već imali, sada je vrijeme da osvojimo i pojedinačne korisnike.’ Sada je pred nama šest tjedana u kojima Fairfax mora obaviti due diligence, a u istom periodu BlackBerry može slobodno tražiti druge investitore koji bi ih kupili. No kako se uopće dogodilo da ovaj tehnološki gigant izgubi preko 80 milijardi dolara vrijednosti.

U travnju 2011., Mike Lazaridis, direktor Research In Motion, kompanije koja je stvorila BlackBerry, sjedio je u televizijskom studiju. U rukama mu je bila budućnost, doslovno. Držao je PlayBook, relativno lijepi tablet koji je trebao preporoditi kompaniju. Do prije pet godina bili su zapravo jedini relevantni proizvođač telefona. Onda se pojavio iPhone koji ih je slomio. iPhone im nije samo oteo manji dio kolača - male korisnike, nego se vrlo brzo probio i u velike korporativne klijente. Uspjeh Applea ohrabrio je i Google da uđe na tržište telefona. Oni su sa svojim Android operativnim sustavom omogućili desetcima manjih proizvođača telefona da se uzdignu iznad BlackBerryja. Tržište se promijenilo rekordnom brzinom, a RIM je sve više zaostajao za konkurencijom.

Neuvjerljivi direktor

Lazaridis je imao plan, iako je znao da već kasni s njim. Apple je redefinirao tržište tableta i izbacio drugu generaciju svog iPada prije nego je BlackBerry uspio prezentirati PlayBook. Apple je smartphone pretvorio u uređaj za široku javnost. Pomirili su se da su tu bitku davno izgubili. RIM je odlučio oduzeti im tablet i pretvoriti ga u uređaj za velika poduzeća. ‘Gotovo je s amaterskim pokušajima’, ponosno je izjavio Lazaridis pred kamerama. U tom trenutku, dok je neuvjerljivi direktor pred cijelom nacijom pokušavao objasniti kako će pokoriti nepokorivo tržište, činilo se da čak postoji i mala šansa da BlackBerry preživi. Sve dok nisu počeli dobivati udarac za udarcem.

Prve recenzije PlayBooka su bile katastrofalne. Hardver, pogotovo u usporedbi s drugim BlackBerry proizvodima, je bio još koliko-toliko pristojan. Ali softver je bio monstruozno loš. Što je bio pravi šok, s obzirom da se na softveru za taj tablet radilo gotovo dvije godine. Bio je spor, gotovo neupotrebljiv i, na opći šok, nije imao osnovne aplikacije - kalendar, kontakte ili e-mail klijent. RIM je obećao da će se sve greške ispraviti vrlo brzo, no uređaj je postao bezvrijedan bez stvari koja je proslavila BlackBerry - e-maila. Korisnici su pobjesnili kada su iz RIM-a rekli da je za korištenje PlayBooka neophodan BlackBerry preko kojeg bi se slali mailovi.

Naravno, PlayBook nitko normalan nije želio kupiti. Prodaja je krenula, i to vrlo skromno, tek kada su uređaji praktički poklanjani s popustom od 300 dolara. Na kraju su priznali da nitko ne želi njihov tablet i otpisali već proizvedene uređaje vrijedne gotovo pola milijarde dolara. Kako su padali prihodi, tako RIM više nije mogao održavati radnu snagu koja se upeterostručila u vremenu kada je stanje krenulo na gore. Odmah nakon debakla s PlayBookom otpušteno je 2000 zaposlenika, a oni koji su ostali radili su u okruženju potpunog očaja.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista