OPASNI VIRUS

KAKO COVID-19 NAPADA ORGANIZAM Istraživanja pokazuju da ova bolest ne oštećuje samo pluća, nego još nekoliko organa, a posljedice mogu biti jako teške

 
Bolnica u Rimu
 Andreas SOLARO / AFP

Nepoznanice oko koronavirusa se nastavljaju, što govori da će znanstvenici još dugo imati posla ne bi li otkrili sve njegove nepoznanice odnosno štete koje je učinio ili će tek učiniti zdravlju svjetske populacije. Ne samo da dio pacijenata ima brojne komplikacije koje mogu završiti fatalno, nego se sve više govori i o mogućim dugoročnijim posljedicama za zdravlje. Od Covida-19 mogu stradati pluća, srce, mozak, bubrezi, krvne žile, a možda i reproduktivno zdravlje muškaraca.

Primjerice, najnovije međunarodno istraživanje govori da se koronavirus najvjerojatnije ne prenosi seksualnim putem, ali se ipak dodaje da se ne može potpuno isključiti ni taj način prijenosa. Posebno ih zabrinjava što dio pacijenata s blagim oblikom Covida-19 ima bolove u testisima, što ukazuje na upalu pa bi to moglo značiti da će neki od njih dugoročno imati problem s plodnošću.

Međunarodni tim stručnjaka u ovom istraživanju vodio je dr. Feng Pan sa Sveučilišta za znanost i tehnologiju Huazhong u Wuhanu. Analiza uzoraka sperme 34 Kineza koji su prije mjesec dana imali blage simptome Covida-19 pokazuje da su bili negativni na koronavirus pa je zaključak da se vjerojatno bolest ne može širiti seksualnim putem.

No, stručnjaci kažu kako ne mogu isključiti mogućnost da je virus bio u sjemenskoj tekućini tijekom infektivnog razdoblja pacijenata. Također se napominje da se nisu testirali pacijenti s težim oblikom bolesti, ali stručnjake najviše brine činjenica da se 19 posto zaraženih žali na bolove u testisima što bi u konačnici moglo dovesti do upale, a onda i do problema s plodnošću. S obzirom na to da petina oboljelih muškaraca ima bol u testisima, znanstvenici su se pitali može li se virus širiti spermijima i kakve bi bile posljedice za muško reproduktivno zdravlje ako se nalazi i u testisima.

Laboratorijski testovi nisu otkrili SARS-CoV-2 ni u jednom uzorku spermija ispitanika, ali ipak treba paziti na moguća oštećenja testisa kod pacijenata s koronavirusom, osobito kod onih koji su u reproduktivnoj dobi. Ističe se da premda koronavirus uglavnom cilja pluća i imunološki sustav, infekcija može rezultirati “slabljenjem imunološke homeostaze u testisima”, što bi moglo prouzročiti orhitis ili upalu testisa. To bi moglo smanjiti broj spermija i vjerojatno dovesti do neplodnosti, tvrde kineski znanstvenici koji su proveli ovo istraživanje.

Dodaju da su tijekom epidemije SARS-a 2002. i 2003. godine liječnici primijetili ozbiljno oštećenje imunološkog sustava u testisima nekih muškaraca. Stoga su potrebna dodatna istraživanja jer neki drugi virusi, poput onih koji uzrokuju zaušnjake i HIV ili herpesa, mogu izazvati upalu u testisima. Upravo je ta činjenica razlog što se istraživanja nastavljaju ne samo zbog mogućnosti širenja bolesti seksualnim putem, nego i zbog mogućih posljedica na reproduktivno zdravlje muškaraca.

Disanje

Kad je riječ o koronavirusu, prva na udaru su pluća jer prvi stradaju upravo organi za disanje. Uostalom, veći ili manji simptomi Covida-19 upravo su suhi kašalj i problemi s disanjem. No, i kad ozdrave, nekim pacijentima ostaju problemi, odnosno smanjena plućna funkcija i trajno otežano disanje. Liječnici naglašavaju da ti pacijenti i nakon ozdravljenja imaju smanjenu plućnu funkcija za 20 do 30 posto.

Teško dišu čak i kod malo bržeg hoda ili dok se penju uz stepenice. Kod tih je pacijenata nakon ozdravljenja CT pluća pokazao zamućenost, što govori da je moguće došlo do oštećenja pluća. Kod nekih je pacijenata došlo do plućne fibroze, što je posljedica upale vezivnog tkiva pluća zbog čega kisik teže dolazi do krvnih žila, a onda je disanje površinsko i ubrzano.

Ugrušci

Stručnjaci su se posebno zabrinuli nakon što je praćenje oboljelih od Covida-19 pokazalo da mlađi s ne uvijek teškim oblikom bolesti mogu dobiti moždani udar. Naime, virus najviše štete može nanijeti krvnim žilama, bilo da je razlog hipoksija (nedostatak kisika) ili problem s koagulacijom, a osobito je to opasno kad se događa u krvnim žilama mozga.

Već dobro poznata citokinska oluja može dovesti do oštećenja krvnih žila, a onda se povećava opasnost od krvnih ugrušaka koji mogu izazvati moždani udar s težim ili lakšim posljedicama. Upravo je problem mogućih ugrušaka razlog što se težim pacijentima oboljelima od Covida-19 daju lijekovi za razrjeđivanje krvi. No, oko 20 do čak 40 posto oboljelih od Covida-19 razvilo je krvne ugruške čak i kad su bili na tim lijekovima, potvrdila je jedna američka studija.

Ista opasnost prijeti i srcu. Kinezi kažu da je kod čak 20 posto pacijenata hospitaliziranih u Wuhanu otkriveno srčano oštećenje. Koliko je koronavirus opasan za srce, govori i podatak da je 44 posto oboljelih imalo srčane aritmije. Istraživanja su pokazala da je kod gotovo 40 posto pacijenata s koronavirusom pronađen virus u srčanom mišiću, a to znači da može doći do upale i trajno ga oštetiti.

Stručnjaci preporučuju da se pacijentima obavezno treba učiniti i ultrazvuk srca kako bi se što ranije otkrila oštećenja. Problemi s krvnim žilama, koje uzrokuje Covid-19, razlog su što nekim teškim pacijentima mogu stradati i bubrezi pa im je potrebna i dijaliza. Naime, bubrezi filtriraju krv, a koronavirus to svojim utjecajem na krvne žile može poremetiti. Naravno, to oštećenje može biti i trajno, upozoravaju liječnici.

Ono o čemu se manje govori jest utjecaj na mentalno zdravlje. Naime, nije samo težina bolesti ono što ostavlja posljedice, nego to može biti i izolacija koju mnogi teško podnose. Stručnjaci upozoravaju da ćemo se s tim problemom tek suočiti.

Da je to segment kojemu će se nakon epidemije morati posvetiti više pažnje, potvrđuju telefoni za psihološku pomoć koji su proteklih mjeseci bili u punom pogonu. Samo u zagrebačkoj Klinici za psihijatriju Vapče više od 150 ljudi dnevno tražilo je pomoć putem telefona. Prave razmjere štete na zdravlje zbrajat će se godinama, tvrde znanstvenici. Naime, premalo je vremena prošlo od početka pandemije pa tek slijede znanstvena istraživanja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. prosinac 2024 19:42