ŠTO JOŠ ČEKA HRVATSKU KADA ZAKLJUČI PREGOVORE O PRISTUPANJU EU

Jedina opasnost: Naš i slovenski referendum. Ako Hrvati kažu NE novu šansu neće uskoro dobiti

Hrvatska nije bogata zemlja i više će novca dobivati iz zajedničke blagajne nego što će u nju davati. Zato nas nitko neće moliti da uđemo u EU. Drugi problem može biti eventualni referendum u Sloveniji. Ako Slovenci kažu ne, EU nema načina da to promijeni

ZAGREB - Gotovo šest godina otkad su otvoreni pregovori o članstvu Hrvatske u EU, ti su pregovori pred zaključenjem. Prema sadašnjem raspoloženju i želji većine u EU, kao i same Hrvatske, pregovori bi se trebali zaključiti u lipnju ove godine. Ključni uvjet da se to i dogodi je potvrda od strane Europske komisije da je Hrvatska ispunila sva mjerila iz famoznog Poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava).

Početkom ožujka ove godine, kada je Komisija objavila privremeno izvješće o ispunjavanju mjerila iz tog poglavlja, situacija nije bila obećavajuća.

Merkel požuruje

Komisija je tada uočila značajan napredak, ali i identificirala brojna mjerila u kojima posao nije bio dovršen. Sada, dva mjeseca kasnije, situacija se promijenila i čak unutar Komisije postoji spoznaja da je Hrvatska napravila ogroman posao. “Vidimo da se puno toga moglo napraviti u samo dva mjeseca, impresionirani smo napretkom Hrvatske u ovih dva mjeseca, pogotovo po pitanjima imenovanja sudaca i odlučnom borbom protiv korupcije”, rekao nam je jedan visoki dužnosnik Europske komisije.

I od država članica već je više zahtjeva da se pregovori zaključe u lipnju, znači prije kraja mađarskog predsjedavanja Europskom Unijom.

Iz nekoliko izvora u Bruxellesu čuli smo da se i njemačka kancelarka Angela Merkel, na nagovor mađarskog premijera Viktora Orbana, odlučila uključiti u potporu naporima za zaključenje pregovora s Hrvatskom prije kraja mađarskog predsjedavanja Europskom Unijom.

Merkel je nakon sastanka s Orbanom i javno rekla da se raduje skorom ulasku Hrvatske u EU, ali, prema diplomatskim izvorima, Njemačka je učinila i korak dalje pa pristala podržati zaključenje pregovora prije kraja mađarskog predsjedavanja, znači do 23. lipnja ove godina kada se u Bruxellesu održava summit EU.

Orban i mađarsko predsjedništvo žele svakako imati uspjeha u slučaju Hrvatske, a Orban je pojačao napore u kontaktima s njemačkom kancelarkom Merkel i francuskim predsjednikom Sarkozyjem da se to i dogodi, kazao nam je jedan europski diplomat koji upozorava da je ključno što će sljedećih dana reći Europska komisija, koja uskoro mora potvrditi da su sva mjerila ispunjena.

Pismo Barrosu

Kao države koje bi i dalje mogle biti skeptične spominju se Nizozemska i donekle Velika Britanija. No niti one se, prema procjenama naših sugovornika, neće suprotstaviti zaključenju pregovora u lipnju ako Komisija to bude sugerirala.

I od drugih država dolazi pritisak da se pregovori zaključe u lipnju. Jutarnji list je imao uvid u zajedničko pismo koje su predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu i povjereniku za proširenje Štefanu Fuleu uputili austrijski ministar vanjskih poslova Michael Spindelegger i njegov slovački kolega Mikulaa Dzurinda.

Oni u tom pismo izvješćuju da su tijekom posjeta Zagrebu dobili uvjerljive dokaze da je Hrvatska učinila ogroman napredak u Poglavlju 23. Traže od Komisije da nakon što Hrvatska pošalje svoj izvještaj o Poglavlju 23, bez nepotrebnih kašnjenja procesuira i predloži Vijeću dalje postupke, misleći na zatvaranje poglavlja.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 03:22