Imovinske su kartice opet na internetu, no i dalje su nepotpune. Borim se za istinu i ne bih se obraćala Europskoj komisiji da postoji ikakav drugi put da dokažem svoju nevinost

Transparentnost imovinskih kartica dužnosnika jedna je od važnih stavki u interesu javnosti, pa itekako imamo pravo na pristup tim informacijama. Ili bar, u slučaju Hrvatske, što se s time događa, uzevši u obzir aferu oko njihova uklanjanja s interneta. Prošlo je otada dva mjeseca, a kartice su nam vraćene na uvid, no i dalje nepotpune. Zanimljivo, većinom bez odgovora baš na pitanja o imovini, komentira zamjenica ravnatelja AZOP-a Dubravka Dolenc.

Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa krivnju je svaljivalo na Agenciju za zaštitu osobnih podataka, čije je vodstvo stavljeno u hitnu saborsku proceduru o iskazivanju nepovjerenja. Bijes javnosti zbog nečijih nečasnih namjera ili aljkavosti trebalo je umiriti, pa su mandati ravnatelja AZOP-a Ante Rajkovače i njegove zamjenice Dubravke Dolenc promptno dovedeni na razmatranje. No, njih dvoje za zaštitu su se obratili Europskoj komisiji, političkom i glavnom izvršnom tijelu EU-a koje se kolokvijalno naziva i njihovom Vladom, pa slučaj dobiva novi epilog.

O situaciji ih je u ime Dolenc i Rajkovače izvijestila odvjetnica Nataša Pirc Musar, dugogodišnjainformacijska povjerenica zadužena za zaštitu osobnih podataka i dostupnost javnih informacija u Sloveniji, a prethodno potpredsjednica nadzornog odbora za Europol, EU-ove agencije za zakonodavstvo u Bruxellesu. Kaže da je zadovoljna što je Sabor odustao od brzopoteznog izglasavanja smjene šefova AZOP-a, jer je o tome obavijestila Europsku komisiju, a oni su promptno osnovali Radnu skupinu koja je uzela slučaj u postupak, što je po njezinu iskustvu dobar znak. Ono što je za Hrvatsku najbitnije, smatra, jest što se prevenirala daljnja šteta ugledu cijele nacije. Ako se politika umiješa u takav postupak, ne samo da se pačaju u rad nezavisnih tijela, nego i sudskog sistema te odašilju poruku nepovjerenja vlastitim sudovima. Ni Vlada i parlament nemaju nikakve nadležnosti odlučivati u takvim primjerima, pogotovo kad se radi o upravnom postupku, tumači Pirc Musar. Iz njezina bogatog radnog iskustva u sjedištu EU kaže kako je već bilo par sličnih postupaka kada su se države pokušale upetljati u nezavisno djelovanje Agencija za zaštitu osobnih podataka. Radi se o Austriji i Mađarskoj.

Mađarski slučaj sličniji je našemu, a vlast je otišla tako daleko da su čak i promijenili zakon kako bi smijenili ljude koji su se obratili Europskoj komisiji. Tu je odlučeno da je to bilo upereno protiv djelovanja nezavisnog organa. Taj presedan opomena je Hrvatskoj što će se desiti ako ne bude poštovala direktivu s područja zaštite osobnih podataka, upozorava Pirc Musar, zaključujući kako je europska je pravda spora kao i naša, ali dostižna, pa ne zna kada bi Radna skupina Europske komisije mogla donijeti konačnu odluku, ali po njoj je znakovita njihova brza reakcija.

Najveću kolateralnu štetu u ovoj aferi pretrpjela je zamjenica ravnatelja AZOP-a, Dubravka Dolenc. Iako je danas svakome mogući gubitak radnog mjesta sam po sebi dovoljan stres, prozvana je i zbog povlaštenog kredita koji je dobila dok je radila u HBOR-u, a sve je kulminiralo seksističkim ispadima koje nije javno osudila niti jedna od inače glasnih organizacija i udruga što se bore protiv diskriminacije. Odlučila je stoga uzeti stvar u svoje ruke.

- Agencija za zaštitu osobnih podataka pretrpjela je enormnu štetu svom ugledu, kredibilitetu, vjerodostojnosti. Europska radna skupina iz članka 29 direktive 95/46 izdala je službeno priopćenje koji smo stavili na našu web stranicu, kao i sve činjenice nakon skandala s imovinskim karticama. Tu je, dakle, i najnovije izvješće Radne skupine koje je pratila Europska komisija. Razlog iz kojega smo im se obratili je činjenica što smo doista postupali zakonito, u suglasju sa svim domaćim i europskim propisima i praksama, dapače, ukazali smo i na određene nepravilnosti i neujednačenosti u karticama, ali naše rješenje prikazano je u iskrivljenom obliku. Iznesene su neistinite tvrdnje bez dokaza, da smo odgovorni za uklanjanje imovinskih kartica dužnosnika s interneta, što nam se prvo imputira. Isto tako nije istina da je Agencija naredila skrivanje podataka dužnosnika, želeći tako prikriti nepravilnosti i eventualni sukob interesa. S obzirom na ovako doista teške inkriminacije, naravno da sam osjetila potrebu da se borim za istinu, prvenstveno jer je instituciji učinjena užasna šteta, poljuljana joj je vjerodostojnost nakon više od 10 godina postojanja bez mrlje u djelovanju. Ovakvo tijelo postoji u svim demokratskim zemljama jer mi štitimo ljudska prava, pa se podrazumijeva da imamo potrebu obraniti ga, kao i nas koji ga vodimo jer smo diskreditirani na profesionalnoj i ljudskoj razini. Sigurno se ne bismo obraćali Europskoj komisiji da je postojao ikakav drugi put ili način. Istinu o imovinskim karticama javno smo artikulirali. Ponavljam: one se nikada nisu smjele ukloniti s interneta, što je samoinicijativno učinilo Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa, tvrdeći da nema drugog rješenja za uklanjanje nepravilnosti u roku od osam dana koji smo im dali. Službeno smo to demantirali, a nakon četiri dana kartice su vraćene na internet, s korekcijama kako smo zadali što znači kako i prije bilo pravnog i tehničkog rješenja za to. Sada su na internetu sa svim podacima, čak i onima na koje je AZOP ukazao kao sporne, ali i dalje ne sadrže relevantne podatke, neujednačene su, na što je AZOP i ukazao u svom rješenju. Pročešljali smo imovinske kartice dužnosnika i konstatirali kako mnogi, a iz različitih političkih stranaka, nemaju popunjena ključna polja koja govore o eventualnom sukobu interesa. Svatko tko je ikada ispunjavao formular zna kako ga se bez upisivanja bitnih informacija ne može predati.

Kako se moglo dogoditi da se dužnosnicima prihvati predaja imovinskih kartica s neispunjenim rubrikama o dohotku, ušteđevini i imetku?

- To je definitivno pitanje koje treba postaviti Povjerenstvu. Mi smo jasno ukazali na problem s imovinskim karticama, a to je da nisu objavljene sukladno Zakonu o sprečavanju sukoba interesa. Nonsens je da smo namjeravali sakriti relevantne podatke, štoviše, uvidom smo utvrdili kako su popunjene neujednačeno budući da su neke sadržavale irelevantne podatke, a druge su bile poluprazne, bez bitnih saznanja o imovini dužnosnika. Objava, naime, mora biti točna i potpuna, jednoobrazna i zakonita, na što smo ukazali u rješenju. Povjerenstvo bi dužnosnike trebalo tretirati jednako i kao voditelj zbirke duzno je voditi točne, potpune i azurne podatke. Na kraju je sve prikazano kao da je AZOP odgovoran za skrivanje podataka u karticama koje ionako nisu sadržavale podatke koje zakon trazi. Budući da o tome posjedujemo dokaze, naravno da smo imali potrebu obraniti instituciju u koju se ovakvim blaćenjem poljuljalo povjerenje građana, a mi ipak štitimo jedno ljudsko pravo. S druge strane, moramo braniti sebe od neutemeljenih napada.

Kako govoriti o poštenju dužnosnika ako u imovinskoj kartici o imovini neki od njih nisu napisali ništa?

- U medijskoj buci koja se digla nakon micanja kartica nisu se čuli naši argumenti o tome što kartice sadrže i zato je sada, nažalost, sve tako konfuzno, bez ujednačene slike iz koje bi se doista moglo iščitati potrebno. No, zadovoljna sam reakcijom Radne skupine Iz članka 29 Direktive i njihovim kratkim priopćenjem, koje je AZOP objavio na webu. Na svom plenarnom zasjedanju u Bruxellesu osudili su napad na načelo potpune neovisnosti tijela za zaštitu osobnih podataka prilikom obavljanja njihovih zadaća, pod prijetnjom razrješenja rukovoditelja, umjesto da se spore pred nadležnim nacionalnim sudom, što bi bio primjereni put pravne zaštite.

Osim obrane AZOP-a kao institucije pismom Europskoj komisiji, Rajkovači i vama preostaju i privatne tužbe...

- U postupku sam podnošenja tužbi protiv defamatornih tvrdnji, no ne mogu sve odjednom jer za to je potrebno vrijeme i sredstva.

U jeku afere s imovinskim karticama nadovezala se i priča o povlaštenom kreditu HBOR-a...

- Taj doista smiješan napis krenuo je s jednog portala s kojega su zaredali jednostrani napadi, bez potrebe da čuju drugu stranu priče. Moram reći da mi je 5. svibnja njihov novinar uputio sugestivan upit negativnog naboja da se očitujemo o kreditu HBOR-a, apelirajući tu da sam u sukobu interesa jer sam obnašala odgovornu dužnost u navedenoj instituciji, uz pitanje je li to bio razlog odluke za povlačenje kartica. Ne čekajući moj odgovor, objavio je krajnje negativan članak o mom kreditu, stvarajući iskrivljenu percepciju u javnosti te neistinito tvrdeći da sam htjela prikriti kredit.Nastavio je iako se HBOR očitovao, da sam ga ostvarila pod istim uvjetima kao i drugi zaposlenici, pa nisam u sukobu interesa, a uz to sam ga navela u svojoj imovinskoj kartici, sa svim detaljima. Unatoč svemu, taj portal uporno izvrće činjenice u javnosti. Sve to preraslo je u medijsko nasilje.

Smatrate li da vas se diskriminira i na osobnoj razini?

- Moji kolege iz Europe doslovno su šokirani jer to definitivno nije prihvatljivo. Predstavnica jednog neovisnog tijela u Europi kazala mi je kako suosjeća i može se donekle poistovijetiti jer je i ona doživjela vrlo personalne komentare zbog izgleda, ali upućene od internet trolova. Dakle, ne medija jer u civiliziranom svijetu oni očito ipak poštuju ljudska prava, a ako čitatelji vrijeđaju ljude, ti komentari se uklanjaju. U daljnje diskusije se nisam upuštala, preostaje mi privatni put. Sigurna sam kako se medijima nisam zamjerila jer uvijek smo imali dobru suradnju. Do ove situacije, kada se Agenciji nepravedno prišila afera, nisam uopće bila medijski eksponirana niti sam se trudila. Moja jedina komunikacija prema javnosti bila je strogo profesionalna, a svi napadi posljednjih mjeseci krenuli su od te iskrivljene slike. Ne želim se baviti politikom, već ljudskim pravima. Kao pravnica iznijela sam činjenice, artikulirala ih i izabrala pravni put, pa tim smjerom idem dalje.