REVOLUCIONARNI PROIZVOD GENOSA I DRAGANA PRIMORCA:

‘U ljekarnama ćete za 400 kuna kupiti naš DNK test koji će vam reći kako smršavjeti!’

Tim hrvatskih znanstvenika razvio je novi kućni test koji može otkriti prisutnost gena koji uzrokuju pretilost pa se na vrijeme možete boriti protiv njih
 Darko Tomaš

Koliko mora trajati prosječna tjelovježba da bi se čovjek riješio neželjenih kilograma? Zašto je, za isti rezultat, nekome potrebno ‘svaki dan dušu ostaviti u teretani’, a drugome to polazi za rukom sa svega par sati znojenja tjedno? I ne samo to, zbog čega nekome više odgovaraju treninzi izdržljivosti, dakle, aerobni treninzi poput trčanja, plivanja ili aerobika, a drugome treninzi snage, kao što je sprint ili dizanje utega? Odgovor se, poručuju znanstvenici, krije u jednoj riječi: geni. Genetske predispozicije, naime, određuju kako će pojedinac reagirati na određenu tjelesnu aktivnost. Genske varijante, štoviše, utječu na sve motoričke i funkcionalne sposobnosti čovjeka. Evo, recimo, varijante gena ADRB2 i ADRB3 marno rade na tome koju je tjelovježbu i s kolikim intenzitetom najbolje primijeniti da čovjek učinkovito smršavi. I kod svakoga je to različito. U toj priči, nadalje, sudjeluju i varijante gena ACE i ACTN3, jer, primjerice, gen ACTN3 kodira za protein ACTN3 koji se nalazi u brzo-kontraktilnim mišićnim vlaknima, upravo onima koji su odgovorni za stvaranje sile pri brzim kontrakcijama. Brzo-kontraktilna mišićna vlakna u kratko vrijeme stvore eksplozivnu silu, što je idealno za sprinterski tip sportaša. Varijanta T, međutim, dovodi do greške u nastanku spomenutog proteina, pa funkcija brzo-kontraktilnih mišićnih vlakana naglo opada. Krasno.

Glavni krivci su geni

I što sad s tim, u hipu će promisliti svaka (druga, treća?) čitateljica ili čitatelj. Da su geni glavni ‘krivci’ već dugo im i nije neka utjeha. Malo sam punija na bakinu tetku, sporo se rješavam te pupice, koliko puta si to moram nabiti na nos, uzdahnut će čitateljica. Iz svijeta znanosti, međutim, stiže sjajna vijest: genskom analizom svaki čovjek može saznati koji je program prehrane i tjelovježbe za njega najbolji! I koje bolesti može zaskočiti! Naime, znanstvenici iz tvrtke Genos zaokružili su fantastičan projekt: u svojim su laboratorijima razvili dva sustava - GENFat test i GENPerform test - pomoću kojih, svatko može utvrditi vlastitu genetsku predispoziciju na prekomjerno debljanje. Da parafraziramo slobodnim stilom: razvili su testove za debljinu. Godinama su se vodili znanstvenom činjenicom da su genetičke razlike izravno povezane sa zdravljem i bolesti. Ovako će, pomoću rezultata genske analize, tim liječnika, nutricionista, fiziologa i kineziologa moći predložiti precizan program pomoću kojeg se svaki pojedinac može uspješno boriti s viškom kilograma i ujedno spriječiti razvoj pratećih bolesti. Klinički dio projekta, te interpretacija rezultata testiranja obavljat će se u bolnici Sveta Katarina iz Zaboka.

Prekomjerna težina i pretilost spadaju među najučestalije bolesti 21. stoljeća - poručuju iz laboratorija Genosa i Svete Katarine. Hrvatska tvrtka Genos, naime, jedna je od uspješnijih malih tvrtki u Europi kada je riječ o privlačenju istraživačkih sredstava Europske unije. Tvrtka sudjeluje u šest velikih projekata u koje je EU uložila preko 40 milijuna eura nepovratnih sredstava. Vodi je prof. dr. sc. Gordan Lauc, utemeljitelj i predsjednik uprave, sveučilišni profesor, inače jedan od vodećih europskih znanstvenika na polju biokemije i molekularne biologije, poznat kao autoritet na području šećera (glikana).

Devet doktora znanosti

Genos ima veliki pogon u zagrebačkoj Hondlovoj ulici, tim broji devet doktora znanosti, a nedavno ih je ugledni znanstveni časopis 'The Scientist' proglasio najboljim mjestom za rad istraživača u gospodarstvu na svijetu. Prof. dr. Dragan Primorac, s druge strane, idejni je začetnik projekta bolnica Sveta Katarina i savjetnik tvrtke Genos. Genetičar, pedijatar i bivši političar, kaže da je genetika njegova velika ljubav i stalni fokus interesa. Kao znanstvenici, Primorac i Lauc surađuju više od 15 godina. Nedavno im je, kažu, odobren i projekt vezan za bolesnike s boli u križima, koji će u Hrvatsku donijeti 17 milijuna kuna, što je najveći iznos koji je Europska komisija dosad dala nekom našem zdravstvenom projektu.

No, što s novim saznanjima o debljini? Dolazi li kraj iscrpljujućim tretmanima za mršavljenje s onim nesretnim jo-jo efektom, kada se veći dio kilograma bezobrazno vrati? Istraživačkom timu tvrtke Genos pridružili su se i znanstvenici sa splitskog Medicinskog fakulteta, te prof. dr. Igor Rudan sa Sveučilišta u Edinburgu. Udružena suradnja hrvatskih mozgova rezultirala je sljedećom spoznajom: ne trebamo se čuditi polimorfizmima u FTO genu, jer oni, naime nisu rijetkost. Polimorfizam se jednostavno može definirati kao „moć poprimanja više oblika“, a FTO gen slikovito se naziva „gladnim genom“. O čemu je riječ?

„Prema zadnjim rezultatima, vjerojatno je FTO gen odgovoran za sklonost tzv. nezdravoj prehrani jer stvara protein koji utječe na grelin-hormon, a koji pak nemilosrdno stimulira osjećaj gladi. Ranije su znanstvenici otkrili da gen povezan s pretilošću čini ljude gojaznima tako što im neprestano povećava apetit. Izmijenjeni gen FTO - a to je zapravo jedna točkasta mutacija gdje je nukleotid T zamjenjen s A - dakle, taj izmijenjeni gen povezan je s povišenom razinom hormona grelina čime se pojačava osjećaj gladi. Posebno se to događa kod visokokalorične hrane. Rezultat? Čovjek otežano prepoznaje osjećaj sitosti“ - tumači prof. dr. Primorac.

Istraživanje provedeno na uzorku od 2000 ljudi u Hrvatskoj, dodaje njegov kolega prof.dr Lauc, pokazalo je da je svaki peti Hrvat homozigot za spomenuti polimorfizam. Drugim riječima, svaki peti Hrvat ima pojačan osjećaj gladi koji nije izazvan nedostatkom hrane, već ga (lažno) uvjetuje “gladni gen”!

„Zamislite otkrića! Svaka peta osoba u nas ratuje s „gladnim genom“. Profesori Polašek i Rudan napravili su fantastičnu hrvatsku populacijsku studiju i podarili nam taj vrijedan podatak. Dobra je vijest da se GENFat testom može utvrditi stanje „gladnog gena“. Svatko se može podvrgnuti testiranju, a ono košta 400 kuna“ - kaže Lauc.

CIJELI ČLANAK PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU NEDJELJNOG JUTARNJEG

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 19:35