‘Treba stvoriti pretpostavke da zajedno obilježimo Oluju’

Odluka Beograda da Srbija sa srpskim entitetom u Bosni i Hercegovini, na dan slavljenja Oluje organizira kontramanifestaciju, ozbiljna je provokacija. Idejom da 5. kolovoza proglasi Danom sjećanja na stradale i prognane Srbe, premijer Srbije Aleksandar Vučić vjerojatno pokušava stvoriti svojevrsni balans u odnosu na najavljeno i vrlo neugodno UN-ovo donošenje rezolucije o Srebrenici.

Na Vučićevu rukavicu bačenu u lice Zagrebu odmah je reagirala ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, ističući da Hrvatska ne slavi stradanje ljudi, nego konačno poražavanje zločinačke politike Slobodana Miloševića. Hrvatska u obilježavanje Oluje nije uspjela integrirati i hrvatske Srbe, i danas je zatvorena za njihovo iskustvo iz tog vremena pa će oni i ove godine održati svoje, odvojene skupove, više komemoracije, nego proslave. - Obilježavanje mira, da, obilježavanje postizanja teritorijalne cjelovitosti Hrvatske, da. Ali dio našeg sjećanja mora biti i sve ono što se tijekom Oluje dogodilo sa Srbima - kaže Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, koje će i ovog kolovoza obilježiti egzodus i stradanje Srba.

- 250 ili 300 tisuća ljudi, da su ptice, o njima bi se govorilo, stotine ubijenih, hiljade spaljenih kuća, to se nije moralo dogoditi. Ne želimo da naš spomen Oluje bude konfliktan. Učinit ćemo to na najpristojniji mogući način. Sjetit ćemo se svih žrtava. Ne samo srpskih. Sjetit ćemo se svih koji su stradali od 1991. do 1995. Svih koji su morali bježati, i Hrvata i Srba iz Knina. Za nas je to jedna patnja. Ne želimo to raditi sami, jer i ne živimo sami, niti smo živjeli sami, pa ni Oluju ne bismo htjeli sami obilježavati, ali pretpostavke za zajedništvo tog dana tek se moraju stvoriti - tvrdi Pupovac.