‘SAD, ne Izrael, vrši pritisak za povrat imovine’

Vlada razmatra koji bi model bio najprihvatljiviji za obeštećenje žrtava holokausta i analizira praksu drugih zemalja koje su to već to učinile, potvrdila nam je glasnogovornica Vlade Ivana Grljak. To je ujedno i jedino što smo od vlade mogli dobiti kao službeni odgovor na pitanje kako će vlada obeštetiti Židove za imovinu oduzetu u NDH od 1941. do 1945. Povrat židovske imovine ovih je dana i tema razgovora predsjednika Ive Josipovića i ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić s izraelskim domaćinima. Prije puta u Izrael ministrica Pusić je izjavila kako je politički stav vlade da se pitanje imovine koju je oduzeo, opljačkao i konfiscirao ustaški režim od 1941. do 1945. mora riješiti, iako njezino rješavanje neće biti jednostavno.

Izmjena Zakona

Glasnogovornica vlade Ivana Grljak potvrdila je i da će Vlada vrlo brzo Saboru uputiti i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o naknadi imovine oduzete u vrijeme komunističke vladavine kojim će strani državljani u pravu na povrat oduzete imovine biti izjednačeni s hrvatskima. Naime, zakonski postupak izjednačavanja stranih državljana s hrvatskima u povratu imovine oduzete u vrijeme komunizma otpočela je još vlada Jadranke Kosor. Bivši ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković je s prijedlog izmjena i dopuna Zakona o naknadi za oduzetu imovinu pred Sabor došao u srpnju prošle godine. Konačni prijedlog izmjena Zakona o denacionalizaciji do raspuštanja prošlog saziva Sabora, 15. srpnja, nije se pojavio, pa je taj posao dočekao sadašnju vladu.

Izgradnja sinagoge

Naš neslužbeni izvor iz vlade kazao nam je, međutim, da je Hrvatska pod snažnim pritiskom SAD-a da vrati židovsku imovinu, te da je američki pritisak u tom smislu neusporedivo snažniji i od izraelskog. Maksimalističkim zahtjevima za povratom židovske imovine, bit će kaže isti izvor, nemoguće udovoljiti zbog proračunskih ograničenja koje Hrvatska ima. Analiza modela na kojeg su druge europske države obeštetile žrtve holokausta, tvrdi sugovornik, pokazuje da su ta obeštećenja mahom simbolične naravi, tj. da niti jedna europska država u kojoj su Židovi tijekom drugog svjetskog rata bili izloženi progonu, nije mogla vratiti svu oduzetu imovinu.

Valja razlikovati, tvrdi naš izvor, imovinu koju potražuju institucije židovske zajednice u Hrvatskoj od imovine koju potražuju privatni nasljednici obitelji kojima je imovina oduzeta.

Židovskoj općini vlada je, tvrdi isti izvor, spremna osigurati povrat nekoliko zgrada u Zagrebu i sufinancirati izgradnju sinagoge. Što se tiče židovskih obitelji kojima je imovina oduzeta u vrijeme ustaškog režima od 1941. do 1945. velik broj njih na žalost zbog stradanja u holokaustu danas više nema živih nasljednika. Prema hrvatskom Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme komunističkog režima pravo na povrat i naknadu oduzete imovine imaju samo pripadnici prvog nasljednog reda, u što spadaju djeca ili posvojenici vlasnika, brat i sestra te bračni drug vlasnika kojem je imovina oduzeta. Članovi šire obitelji, pripadnici drugog i trećeg nasljednog reda kao što su unuci i praunuci i rođaci nemaju pravo na povrat.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista