Više nego obećavajućih 27 posto Kolinde Grabar-Kitarović u posljednjem mjesečnom istraživanju Crodemoskopa, a da, kako je primijetio i Tomislav Karamarko, ona sama istodobno nije rekla ni “a” o predsjedničkoj kandidaturi, očito je ponukalo vodstvo HDZ-a da napokon prelomi odluku o tome tko će se u njihovo ime suprotstaviti dr. Ivi Josipoviću na idućim predsjedničkim izborima, piše Slobodna Dalmacija .
On je po zadnjem istraživanju na 52,5 posto popularnosti, a treba podsjetiti da je u siječnju, u prvome mjesecu nakon uvrštenja u sondiranje raspoloženja birača Grabar-Kitarović bila na puno manjih 17,4 posto, dok je Josipović tada uživao podršku 51,7 posto anketiranih.
Najviše rangiranoj ženi u NATO-u, od srpnja 2011. na dužnosti pomoćnice glavnog tajnika, mandat u Bruxellesu ionako istječe početkom srpnja, a javna je tajna da je od početka predizbornih kalkulacija jedna od najozbiljnijih kandidatkinja HDZ-a, kojemu bi njezin imidž umjerene i obrazovane političarke s jakim međunarodnim vezama, prije svega u sferi američkog političkog utjecaja, mogao donijeti i glasove birača centra koji nisu nužno i vjerni glasači HDZ-a.
A bez kandidata koji nema “catch all” kapacitete prikupljanja glasova nema ni pobjede na predsjedničkim izborima, što znači da eventualni kandidat tvrdolinijaške desnije opcije ne dolazi u obzir. Da ne govorimo o tome koliki bi vjetar u leđa HDZ-u značilo makar i neformalno američko odobravanje njezine kandidature.
Iako bivša ministrica vanjskih poslova i europskih integracija (od 2005. do početka 2008.) i veleposlanica RH u SAD-u (do 2011.) još nije potvrdila svoj konačni pristanak, čini se da HDZ i nema prevelikog izbora želi li ugroziti dr. Josipovića, iako su se, osim Grabar-Kitarović, kao kandidati spominjali još i dr. Željko Reiner, Nikica Valentić, Ivica Vrkić, a u posljednje vrijeme i Andrej Plenković.
Na izravna pitanja o kandidaturi dosad je Grabar-Kitarović odgovarala uglavnom diplomatski dvosmisleno, u stilu “nadam se da ću imati priliku i ovdje primijeniti svoje znanje stečeno u inozemstvu”, uz poruku kako “Hrvatska u ovom teškom trenutku ima i važnijih problema od imena kandidata”. No, eventualnim uspjehom na izborima Grabar-Kitarović bi postala prva hrvatska predsjednica, dakle, ono što Jadranka Kosor nije uspjela kada je 2005., također kao kandidatkinja HDZ-a, ušla u drugi krug, gdje ju je uvjerljivo pobijedio Stipe Mesić.
Rođena je u Rijeci, u obrtničkoj obitelji, odrasla u Lubarskoj, u blizini izvora Rječine, na Grobniku. Kako nam je sama kazala, često se “igrala” praćkama, a cijenu njezine zaigranosti često su plaćali - prozori susjeda. Većina dječaka bojala se ratoborne Kolinde (“A i bila sam brža od onih koje nisam mogla izmlatiti!”, kazala nam je), verala se po granama spretnije od mnogih dečkića, “a na žensko sam sličila jedino kad bih nedjeljom išla na misu”.
Nakon osnovne škole autobusom je putovala u riječku gimnaziju. Četvrti razred završila je u SAD-u, tj. u Novom Meksiku, gdje je otišla u sklopu učeničke razmjene. Njezine diplome ni po čemu nisu sporne: engleski i španjolski završila je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a magistrirala na Fakultetu političkih znanosti. U HDZ-u je od 1993., a saborska zastupnica postaje 2003. godine. Upravo je ona, kao ministrica, otvorila pregovore s EU, 3. listopada 2005. godine...
A o tome koliko se dobro snašla u NATO-u govori i podatak da je kolege, kako nam je otkrila, zovu SWAMBO (SheWhoMustBeObeyed-Ona koju se mora poslušati), jer ih je rano naučila da moraju odmah odraditi sve što od njih zatraži. Autoritet među vojnicima gradila je vlastitim angažmanom na terenu, zbog čega nikada ne spava u rezidencijama, nego u vojničkim kontejnerima, a za boravka u Afganistanu rado se druži i s “onim malim dočasnicima” koje nitko drugi ne zarezuje, štoviše, naučila ih je i na svoje kolače...
Nerado se hvali, ali internom je legendom ostalo i njezino “razbijanje” skupine hrvatskih generala na simulacijskom gađanju puškom M16 u Camp Ripleyju, u Minnesoti... No, sasvim sigurno će o svemu sljedećih tjedana nešto više kazati i HDZ-ova kandidatkinja, piše Slobodna Dalmacija.
Ona je za HDZ najbolje rješenje
Ako se HDZ na koncu ipak ne odluči podržati nekog izvanstranačkog kandidata, Kolinda Grabar Kitarović u ovom je trenutku njihovo najbolje moguće stranačko rješenje za Pantovčak. Unatoč svemu lošem što svakodnevno gledamo u vladajućoj koaliciji i što će uvelike otežati posao Ivi Josipoviću, Kolinda Grabar Kitarović nema nikakve šanse za pobjedu. No, ima šanse za ulazak u drugi krug, a i to bi za HDZ bio dobar rezultat uoči parlamentarnih izbora - smatra dr. Berto Šalaj, profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. Objašnjava kako je HDZ-u važno da u stanci između za njih dvoje iznimno važnih izbora, europskih i parlamentarnih, obraz ne izgube na predsjedničkim izborima već u prvom krugu.
- Nesumnjivo je da dio desnije HDZ-ove stranačke baze ne preferira izbor Kolinde Grabar Kitarović kao stranačke kandidatkinje, jer je ona prema njihovim ocjenama previše u centru, zamjeraju joj karijerizam izvan stranke, no na Tomislavu Karamarku i vodstvu stranke je da pridobiju te svoje članove, da im objasne da glasuju za nju, jer će sa svakim drugim stranačkim kandidatom proći lošije - ocjenjuje Šalaj.
Podsjeća kako ne treba smetnuti da Grabar Kitarović nipošto nije “usamljeni jahač”, nego se profilirala kao političarka kakvu HDZ-ovi europski i svjetski partneri cijene i podržavaju. “Njezin izbor odgovara i Washingtonu i Europskoj pučkoj stranci u koju je HDZ integriran više no što je ijedna naša stranka integrirana u neku od europskih stranaka - veli Šalaj.
Izbor Kolinde Grabar, prema ocjeni analitičara Davora Gjenera, najbolja je moguća odluka za HDZ. Iako je uvjeren da nitko u ovom trenutku ne može s trona skinuti predsjednika koji je jedan mandat na vlasti, Gjenero ističe kako bi ovo zapravo bio nekompetitivni nastup Kolinde Grabar Kitarović koji neće štetiti njezinoj političkoj karijeri, a omogućit će joj šire političko predstavljanje i dobar politički potencijal za budućnost.
“Ona ima respektabilno političko iskustvo s jedne strane kao ministrica, diplomatkinja i visoka NATO-ova dužnosnica, a s druge strani nije opterećana stranačkim funkcijama. S ovim izborom Karamarko bi povukao stranku više prema desnom centru, što od njega očekuju europski pučani, zahvaljujući čijem utjecaju su na listi za EU parlament dobro pozicionirani umjereni HDZ-ovi političari poput Plenkovića, Stiera i Ivane Maletić - kaže Gjenero.
Isto tako, naglašava kako je vrh HDZ-a uvidio da im raste popularnost nakon što su su se okrenuli gospodarskim temama.
- Karamarko stalno strahuje da će izgubiti krajnju desnicu pa im ide niz dlaku sa svojim izjavama, no i on je svjestan da bez pozicioniranja prema centru ne može dobiti izbore - zaključuje Gjenero.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....