'Živimo na nalazištu plina, svi u selu radimo, a naša djeca imaju besplatan vrtić, hranu i knjige'

Dvogodišnja Blanka treće je dijete obitelji Miklić, pa iako još ne zna baš sve riječi, sa smiješkom će vam reći da je Kalinovac, mjesto u kojem je rođena i živi, “najbolje na svijetu”. S njom se slažu i njena braća Bruno (13) i Boris (9), a isto misle i roditelji Jasminka i Zoran.

- Korisnici smo porodiljne naknade za Blanku. Prije dvije godine, kad je Blanka rođena, isplaćeno nam je 10 tisuća kuna, a ove godine dobili smo 5 tisuća kuna, koliko ćemo dobivati još sljedeće dvije godine - kaže Jasminka Miklić i dodaje da Kalinovac uistinu jest idealno mjesto ne samo za djecu nego i za njihove roditelje.

Majci svakog novorođenog djeteta kroz četiri godine Općina isplati 25 tisuća kuna na ime porodiljne naknade. Roditelji za svoju djecu ne moraju plaćati dječji vrtić, besplatne su i školske knjige te prehrana u osnovnoj školi. U mjestu se svakom redovnom studentu isplaćuje stipendija u iznosu od 400 kuna mjesečno. No, iako su uvjeti za podizanje djece odlični, Jasminka i Zoran Miklić ističu da novac ni jednom mještaninu nije poriv za dobivanje djeteta.

Na fotografifji: Obitelj Mikić: I budućnost naše djece je zajamčena. Svaki student dobiva stipendiju, a u mjestu nezaposlenih nema

Zeljko Hajdinjak / Cropix

- Godišnji prosjek novorođene djece prije i poslije uvođenja porodiljnih naknada ostao je isti. Godišnje se u Kalinovcu rodi 10-15 djece, a samo povremeno imamo i svojevrsni ‘baby boom’, kad se godišnje rodi i više od 20 djece. Ali najveći takav ‘baby boom’ bio je, primjerice, prije 13 godina, kad se rodio naš prvi sin Bruno i kad se nisu isplaćivale tako velike porodiljne naknade tako da to nema veze s novcem - ističe Jasminka Miklić.

Ona svaki dan putuje na posao u, oko pola sata vožnje udaljenu, Koprivnicu, a njezin suprug Zoran zaposlen je u najvećoj tvrtki koja djeluje na području općine.

Riječ je o tvornici komunalne opreme Rasco koja se nalazi u poduzetničkoj zoni, a u kojoj je zaposleno oko 250 ljudi, većinom iz Kalinovca, ali i iz okolnih mjesta, pa čak i nešto udaljenijih kao što su Varaždin i Čakovec.

Na fotografiji: Načelnik Sabota: Istina, plinska renta donosi nam novac, ali mi ga trošimo za bolji život mještana

Zeljko Hajdinjak / Cropix

Rasco proizvodi vozila za čišćenje kolnika i nogostupa, ralice za snijeg i slična vozila koja izvoze uglavnom u europske i baltičke zemlje te Rusiju, a uskoro planiraju proširiti proizvodne kapacitete i zaposliti još radnika. Samo u proteklih godinu dana zaposlili su desetak novih djelatnika. Plaće u toj tvrtki kreću se od oko 4 tisuće kuna naviše.

Na području općine inače djeluje čak 30-ak poslovnih subjekata, od obrta do tvrtki koje se bave proizvodnjom, a svi oni, među ostalim, zapošljavaju i stručni, visokoobrazovani kadar. A iako su sve te tvrtke smještene u maloj općini s oko 1800 stanovnika, taj kadar ne moraju tražiti u drugim dijelovima Hrvatske ili inozemstvu.

Ti podaci, ističu Miklići, pokazuju da je posebna pažnja prema najmlađim mještanima posljedica toga da je Kalinovec po mnogo čemu mjesto ugodno za život za sve, s brojnim pogodnostima, pa i privilegijima.

Primjerice, mještani ne plaćaju prirez, a čak ni komunalni doprinos. Ipak, kolnici i nogostupi su uređeni i čisti, trava na javnim površinama i u dvorištima kuća je zelena i svježe pokošena, uredne i čiste su i fasade kuća, a na prozorima kuća, čak i na kišni, sivi ranojesenski dan, možete zamijetiti raznobojno cvijeće i druge biljke.

U centru mjesta u oči vam upada lijepo uređena crkva iz 19. stoljeća, tamo su i zgrada Općine, dječji vrtić i nova škola te uređeni park s fontanom i igralištem za djecu. Na prvi pogled čini vam se da ste zalutali u neko malo mjesto u Bavarskoj ili Švicarskoj, a ne da ste u hrvatskoj Podravini.

- Kalinovac je oduvijek bio poznat kao mjesto visokoobrazovanih. Kad sam ja studirao prije nekoliko desetljeća, samo u Studentskom domu ‘Stjepan Radić’ u Zagrebu bilo je smješteno čak 11 studenata iz Kalinovca. Danas na području općine imamo 30-ak studenata. Naši prijatelji iz susjednih mjesta, gdje se ljudi većinom bave ratarstvom i stočarstvom, već desetljećima imaju uzrečicu: ‘Dok smo mi krave mazili, Kalinovčani su u škole hodali’ - kaže načelnik Općine Branko Sobota. Tu dužnost obavlja već drugi mandat kao kandidat HDZ-a, a upravo su on i njegov prethodnik Darko Sobota, koji je danas zamjenik koprivničko-križevačkog župana, bili tvorci ideje o većem ulaganju u mlade.

- Naš glavni cilj bio je stvoriti uvjete da ljudi ostanu i da ljudi dođu živjeti ovdje. Još uvijek smo ‘staro’ mjesto jer je prosječna dob naših stanovnika oko 60 godina, ali taj prosjek sve više pada i to nas veseli, kao i činjenica da su se u naše mjesto počele doseljavati mlade obitelji iz drugih dijelova Hrvatske - ističe Sobota.

Na fotografiji: središte općine Kalinovac

Zeljko Hajdinjak / Cropix

- Prije nekoliko godina sva smo kućanstva u općini priključili na plinsku mrežu, vodovod i kanalizaciju. Imamo jednu od najmodernijih škola u županiji u kojoj su sve učionice informatizirane i za koju je čak i norveški veleposlanik rekao da je takvu vidio samo - u Norveškoj. Uredili smo župnu crkvu, trg i zgradu Općine u centru. Sve to smo sami financirali, uglavnom bez državne i županijske pomoći, iz općinskog proračuna i donacijama sadašnjih i bivših mještana pa je tako uređenje trga financijski pomogao jedan mještanin koji živi u Kanadi. Uskoro počinjemo graditi školsku sportsku dvoranu, želimo izgraditi i novi dječji vrtić s obzirom na to da sadašnji ima premali kapacitet, a planiramo urediti i preostale ulice u općini - dodaje.

Ovogodišnji općinski proračun iznosi oko 23 milijuna kuna, od čega oko 11 milijuna otpada na kredit za izgradnju nove školske sportske dvorane koji namjeravaju otplatiti u sljedećih sedam godina.

Načelnik Sobota otkriva nam još jedan, uz radišnost stanovnika, važan razlog zbog kojeg su ovakvi projekti i briga o mladima mogući. Spominjanje Norveške, naime, nije slučajno, jer baš kao što Norveška leži na nafti pa njoj zahvaljuje opći prosperitet, tako Kalinovac leži na plinu. U općini se nalazi nalazište zemnog plina, a kompanija Ina-MOL svake godine u općinski proračun uplati oko 6-7 milijuna kuna plinske rente. Ostatak popunjavaju tvrtke koje djeluju na području općine.

- No, dok bi neki drugi razmišljali drugačije, mi znamo da je to novac koji moramo vratiti mještanima. Briga o djeci dio je tog opredjeljenja - zaključuje načelnik Sobota.