Zgombić o objavi registra dužnika: Linićeva ideja je nezakonita. Dug treba naplatiti brutalnim metodama

Hrvoje Zgombić čovjek je bez dlake na jeziku. Ako u to netko sumnja, podsjetit ćemo vas na jednu kratku epizodu iz nedaleke povijesti.

Na Gospodarskom forumu održanom u rujnu 2010. godine u sklopu Međunarodnog jesenskog Zagrebačkog velesajma, tadašnji ministar financija Ivan Šuker najavio je da će premijerka Jadranka Kosor uskoro predstaviti nove Vladine investicijske projekte.

Novim investicijskim projektima, govorilo se tada, Vlada će pokušati pokrenuti gospodarstvo, posebno građevinsku industriju, koja je na koljenima. Vladu su tom prilikom ispitivali poduzetnici, a Šuker je uglavnom odgovarao frazama.

Tada je ustao Hrvoje Zgombić iz tvrtke Zgombić i partneri i rekao kako je u uvjetima izrazite pravne nesigurnosti jedini savjet koji može dati “Ne investirajte danas u Hrvatsku”.

Ne trebamo podsjećati na šok koji je doživio Šuker.

I danas Hrvoje Zgombić, stručnjak za porezni sustav čije savjete koristi niz moćnih korporacija u Hrvatskoj, od farmaceuta, preko osiguravatelja, bankara i naftaša do državnih poduzeća i medijskih kuća, govori ono što misli, pa tako kritizira porezne reforme Vlade Zorana Milanovića i najavu ministra financija Slavka Linića da će objaviti listu dužnika, predlaže brutalni progon utajivača poreza, ali i načine prikupljanja novca koji bi trebao poslužiti za investicijske reforme u Hrvatskoj.

Ministar financija Slavko Linić najavio je da će uskoro objaviti listu dužnika. Niste baš pretjerano oduševljeni njegovom idejom?

- Ne vidim svrhu tog poteza. Osim ako se ne misli da bi se ljudi posramili do te mjeri da bi odmah išli poplaćati svoje dugove. Radi se o golemom broju pa se postavlja pitanje koga će se sve staviti na tu listu i po kojem kriteriju. Osim toga, pojavljuje se pitanje što je dug - ono što su tvrtke same prijavile ili ono što je Porezna uprava utvrdila svojim nadzorom? Ne znam koliko je ta ideja zakonita i ustavna.

Ipak, sindikati smatraju da bi takav popis svakako trebalo objaviti, ali i razloge zbog čega im je država to dugovanje tolerirala.

- Ne mislim da se tu radi o toleriranju, nego o nemaru i neurednom poslovanju države. I to je osnovno. Mislim da tu nije bilo namjere da se nekome tolerira dugovanje. S druge strane, imate tvrtke koje imaju po 100, 200 ili 500 zaposlenih, pa država razmišlja što je bolje - ići u ovrhu i izbaciti zaposlene na ulicu ili pričekati da se plati. Tu je država poprilično neodlučna i tako se ta dugovanja vuku godinama i nitko za njih ne odgovara.

Ima li onda država načina da vrati dugovanja, radnici ostanu na poslu, a da se dug naplati?

Energija bi se trebala usmjeriti upravo na to, a ne na neke popise dužnika. Mnogi su otvorili tvrtku bez ijednog zaposlenog, nagomilali su porezne i komercijalne dugove, pa kad im je voda došla do grla, otvorili su drugu firmu, a ovu zapustili. Postoje institucije u Zakonu o tržišnim društvima koje jasno daju mogućnost za progon onih koji na taj način zloupotrebljavaju državu. Zašto se tako ne naplaćuju dugovi, zaista ne znam.

Što biste vi predložili?

Dužnicima bih jasno rekao - imate rok do 1. lipnja ove godine platiti dug sa zateznom kamatom, a nakon toga vas progonimo kazneno i imovinski. To bi trebalo objaviti preko kampanje. No, prije toga trebali bi se srediti registri dužnika, da se vidi što je utjerivo, a što nije. Ako se to sredi, oko 16 milijuna kuna, koliko duguju takve tvrtke, moglo bi se naplatiti do 1. siječnja 2013. To bi trebalo napraviti brutalno i u oviru zakona.

Kako to mislite - brutalno?

- Pa ako netko namjerno ne plaća porez, treba ići u zatvor na pet ili deset godina. Naravno, treba razlikovati namjerno dugovanje odnosno utaju i ono dugovanje koje se učini jer ti dobavljač ne plati fakturu pa se ne može platiti PDV.

Nova šefica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec prije nekoliko je dana izjavila da je Vlada Jadranke Kosor otpisivala dugove nekim većim tvrtkama. Je li to moguće?

To nije moguće. Ne postoji pravni temelj za otpis dugova. Takva mogućnost postojala je u Račanovoj Vladi, ali po određenim uvjetima. Od tada do danas te mogućnosti nema. Vi ste nekom mogli dopustiti da ne plaća dug. A to je neshvatljivo jer je porezni dug od 45 milijuna kuna zapravo državna imovina.

Kakvu sliku u javnost daje osoba koja je na čelu Porezne uprave, koja naplaćuje dugovanja, a sama je pod ovrhom zbog gotovo 100 tisuća kuna duga?

Ne bih to želio komentirati, ali takve se stvari događaju u životu.

TEKST U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU NEDJELJNOG JUTARNJEG