POBUNA ZBOG ESEJA

Žestok otpor promjeni državne mature! Matica hrvatska upozorava na posljedice: ‘Teška pedagoška pogreška‘

I Društvo hrvatskih književnika zatražilo je povlačenje odluke prema kojoj bi učenici mogli odabrati esej na temu iz svakodnevnog života umjesto interpretacijskoga

Predsjednik Matice hrvatske dr. Damir Zorić
 

 Duje Klarić/Cropix
I Društvo hrvatskih književnika zatražilo je povlačenje odluke prema kojoj bi učenici mogli odabrati esej na temu iz svakodnevnog života umjesto interpretacijskoga

Matica hrvatska zatražila je od Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) da opozove odluku prema kojoj će maturanti od sljedeće školske godine na ispitu državne mature iz hrvatskog jezika moći odabrati esej na zadanu temu iz svakodnevnog života umjesto interpretacijskog eseja na temu lektirnog književnog djela, koji je dosad bio obavezan.

Matica se tako pridružila Hrvatskom društvu književnika, koji je prošli tjedan zatražio isto, te velikom broju stručnjaka i intelektualaca koji su potpisali peticiju Apel za knjigu na maturi. Peticiju, koju su pokrenule Alma Majcenović i dr. Marina Katinić Pleić, profesorice hrvatskog jezika u Školi suvremenog plesa Ane Maletić u Zagrebu, u prvom tjednu potpisalo je više od 1640 nastavnika, sveučilišnih profesora, kulturnih djelatnika i drugih.

Loša poruka

"Matica hrvatska, kao stožerna nacionalna kulturna ustanova, kojoj je zadaća skrbiti se i o zaštiti i promicanju hrvatskoga jezika i književnosti kao ključne identitetske sastavnice nacionalne kulture, a tako i svih duhovnih dobara koja proistječu iz naše pripadnosti europskoj kulturi, smatra spomenutu najavu odnosno moguću odluku krajnje štetnom te, uz ostalo, imajući u vidu i slovo i duh Zakona o hrvatskome jeziku, kojemu je bila poticatelj i oblikovatelj, traži i očekuje njezin opoziv", stoji u priopćenju Matice, kojoj je na čelu dr. Damir Zorić.

Ističu kako su najavu Vinka Filipovića, ravnatelja NCVVO-a, primili s velikom zabrinutošću jer "spomenuta najava može voditi k daljnjem slabljenju učenja hrvatskoga jezika i književnosti".

"Mogućnošću odabira između dviju vrsta eseja učenicima se izravno poručuje da nije nužno čitati školsku lektiru i pripremati interpretacijski esej. Naprotiv, takvom mogućnošću izravno ih se upućuje na to da idu ‘linijom manjeg otpora‘, što je štetno ne samo za njihovu jezičnu i opću humanističku kulturu, koja u javnom prostoru ionako trpi mnoge udarce, nego je i teška pedagoška pogreška", ističu.

Maturanti pisali omraženi esej, sve ih je razveselilo pitanje: ‘Stvarno su nas počastili!‘

Društvo hrvatskih književnika još je prošli tjedan podržalo Apel za knjigu na maturi te zatražilo od NCVVO-a i nadležnog Ministarstva obrazovanja da "esej o književnom djelu, s posebnim naglaskom na djela hrvatske književnosti, bude obvezan dio ispita državne mature iz hrvatskoga jezika, pri čemu se tumačenje djela može i treba povezivati sa suvremenim iskustvom i svakodnevnim životom mladih, jer vrijednost književnosti i jest u tome što ne govori samo o onome što se dogodilo nego i o onome što se svakomu može dogoditi". Resorni ministar Radovan Fuchs izjavio je prošli tjedan, nakon snažnog odaziva struke na potpisivanje peticije, da najava NCVVO-a nije konačna i da će se pri donošenju konačne odluke razmotriti argumenti svih strana.

image

Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović

Darko Tomaš/Cropix

U međuvremenu su pokretačice peticije za potrebe rasprave detaljnije raspisale argumente za akciju kojom nastoje zadržati esej na temu književnog djela na maturi kao obavezan element za prolaz na ispitu iz hrvatsklog jezika. Između ostaloga, navode kako je globalna pojava da mladi imaju problema s izražavanjem misli i osjećaja zbog nedostatka vokabulara, no smatraju da odgovor obrazovnog sustava ne bi trebalo biti smanjivanje zahtjeva, pogotovo u trenutku kad prema rezultatima PISA-e Hrvatska značajno zaostaje za zemljama OECD-a, a Skandinavija intenzivno radi na vraćanju fokusa na čitanje i pisanje. Nedostaci postojećeg modela, smatraju, dobro su polazište za doradu zadatka, a ne razlog za guranje čitanja i pisanja o književnosti u zapećak.

Iz objavljenoga primjera nove vrste eseja - a kao ogledni primjer prikazana je tema "Odjeća kao izraz osobnosti" - vidljivo je, kako navode autorice, da on ne zahtijeva prethodno znanje o temi te da njegove smjernice učenike usmjeravaju prema općenitostima, floskulama i očekivanim zaključcima.

image

Nastavnica hrvatskog jezika dr. Marina Katinić Pleić, jedna od pokretačica Apela za knjigu na maturi

/Bernard Čović

"Pozdravljamo nastojanje da se nastavni sadržaji povezuju s učenikovim iskustvom. Međutim, svrha je školovanja širenje spoznaje izvan granica vlastitoga iskustva, upoznavanje svijeta, stoga svođenje zadataka samo na sadržaje ‘koji su učenicima bliski i pristupačni‘ ili ‘koji ih zanimaju‘ promašuje smisao. Mlada osoba koja nije bila izložena kodovima vlastite kulture - zapisanim i u književnim djelima - ne može znati što je zapravo zanima, kao što ne može biti ni kritična ni kreativna", smatraju.

No, među piscima i stručnjacima ima i drugačijih mišljenja. Književnica Julijana Matanović je, primjerice, objavila post o ovoj temi na Facebooku, u kojem podsjeća da je i prije bila protiv obaveznog interpretacijskog eseja na maturi, no da ne podržava ni uvođenje "sastavka", kako naziva novu vrstu eseja.

image

Književnica Julijana Matanović

Darko Tomaš/cropix/
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. listopad 2026 22:12