ZAGREB - Stanovnici Zagreba, Novigrada u Istri i Dugopolja pokraj Splita mogu se s razlogom pohvaliti da žive u najrazvijenijim područjima Hrvatske. S druge strane, oni koji žive u Glini, Kistanju ili Virovitičkoj županiji zaista nemaju razloga za zadovoljstvo jer su upravo ta područja najmanje razvijena, odnosno imaju najviše nezaposlenih i najmanje prihode po stanovniku. Uz to, stanovnici nisu obrazovani.
Porazni rezultati
To su pokazali rezultati studije Instituta za međunarodne odnose kojom su sve županije, gradovi i općine u Hrvatskoj razvrstani prema indeksu razvijenosti. Ta studija, napravljena za Ministarstvo regionalnog razvoja, potvrdila je da je Hrvatska podijeljena napola - čak 46 posto jedinica lokalne samouprave danas ne doseže stupanj razvoja veći od 75 posto hrvatskog prosjeka. To znači da će, kada bude uveden novi sustav financiranja općina, gradova i županija, potpomognutu pomoć države primati čak 256 gradova i općina te 11 županija.
Tako je, primjerice, Dubrovačka županija čak pet puta razvijenija od Vukovarske.
Zaprešić na top-listi
Indeks razvijenosti ovisi o dohotku po stanovniku, stopi nezaposlenosti, proračunskim prihodima, udjelu obrazovanog stanovništva te kretanju stanovništva. To znači da je u tim gradovima i županijama vrlo malo zaposlenih i obrazovanih, niski su im prihodi po stanovniku i opstaju samo zahvaljujući pomoći iz državne blagajne. Jaz u Hrvatskoj najbolje pokazuje samo jedna usporedba - najrazvijenija općina, Dugopolje, ima četiri puta manje nezaposlenih od Kistanja, a prihodi po stanovniku su im trostruko veći od njihovih.
Većina slabo razvijenih područja nalazi se u središnjem i istočnom dijelu Hrvatske, posebno uzduž granice s BiH i Srbijom. Najbolja je situacija u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji gdje je razvijenost iznad 75 posto nacionalnog prosjeka. To ne treba čuditi ako se zna da su među prvih deset najrazvijenijih gradova i općina upravo oni s područja Istre i Primorja. Od deset najrazvijenijih gradova, samo dva - Zagreb i Zaprešić - nisu s tog područja Hrvatske. Isto je kod općina: među deset najboljih, čak osam je istarskih, odnosno primorsko-goranskih. Osim toga, upravo su te dvije županije pri vrhu najrazvijenijih - iznad njih je jedino Grad Zagreb koji ima status županije i koji je, prema indeksu razvijenosti, čak 90 posto iznad prosjeka.
Tri tisuće stanovnika
Virovitička i Vukovarska najnerazvijenije su županije, no najmanje razvijene općine, Kistanje i Ervenik, nalaze se Šibenskoj županiji. Glina i Trilj, koji su pri vrhu najmanje razvijenih gradova, nalaze se u Sisačkoj, odnosno Splitskoj županiji.
Od velikih gradova, jedino se Zagreb može pohvaliti mjestom među deset najrazvijenijih. Iza njega su Dubrovnik, Split i Zadar. No, definitivno najrazvijenije mjesto danas u Hrvatskoj je Dugopolje. Ta općina udaljena 12 kilometara od Splita, s malo više od 3000 stanovnika, svoj je razvojni bum doživjela zahvaljujući brojnim poslovnim zonama u koje su se preselile mnoge tvrtke.
Granica na 75 posto prosjeka
Ulaskom Hrvatske u EU novac koji će županije, gradovi i općine dobivati iz proračuna ovisit će isključivo o njihovu indeksu razvijenosti. Ukinut će se područja od posebne državne skrbi, ali i brdsko-planinska područja, a sve će zamijeniti potpomognuta područja. U njih će prema Strategiji za regionalni razvoj ući samo oni čiji je stupanj razvoja ispod 75 posto hrvatskog prosjeka. Odluku tko će dobiti status “potpomognute jedinice” država će donositi na temelju tog indeksa, a on će se utvrđivati jednom godišnje, tako da će se i novčana pomoć dodjeljivati sukladno rastu ili padu standarda. Ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić već je najavio da će bez obzira na indeks država uvijek pomagati sve kvalitetne projekte za bolji razvoj.
Novi kriteriji: 107 mjesta više treba državnu pomoć
Prema novim kriterijima, pravo dobivanja državne pomoći ostvarilo bi 107 gradova i općina više nego što ih sada dobiva pomoć na temelju Zakona o područjima od posebne državne skrbi ili Zakona o brdskim područjima. A od onih koji sada spadaju pod područja posebne državne skrbi čak 88,4 posto ispunjava i kriterije za status potpomognutih područja. Kod brdskih područja takvih je samo 24,4 posto. (S. B.)