VELIKA OČEKIVANJA

Zbog krize u Grčkoj i Italiji turisti će nam ove godine donijeti čak 7 milijardi eura zarade

Manje Hrvata, Talijana i Španjolaca, a više Nijemaca, Austrijanaca, Slovenaca i Britanaca. Slika je to koja bi trebala obilježiti posljednju hrvatsku turističku sezonu prije ulaska u EU.

Prema očekivanjima ministra turizma Veljka Ostojića, ali i brojnih drugih turističkih stručnjaka, Hrvatska bi u ovoj godini od turizma trebala ubrati čak sedam milijardi eura. Ostvare li se te prognoze, bit će to najlukrativnija turistička žetva posljednjih godina, ali ipak slabija od rekordne pretkrizne 2008. kad smo od turizma uprihodili sedam i pol milijardi eura.

Već i podaci za prve mjesece ove godine, ma kako sporedni bili, ako se u obzir uzme da se najveći turistički promet ostavaruje tijekom ljeta, pokazuju zamjetan rast prometa stranih turista. U prvih pet mjeseci, prema preliminarnim rezultatima državne statistike, u Hrvatsku je došlo 8,8 posto više turista nego u istom lanjskom razdoblju, a broj noćenja je povećan za 13,7 posto.

Lavina stečajeva

Porast i broja dolazaka i broja noćenja posebno je izražen kod stranih turista, što samo potvrđuje da Ahilova peta hrvatskog turizma ostaju domaći gosti. U uvjetima rapidnog urušavanja životnog standarda te lavine stečajeva i otkaza domaći turisti očito će se uglavnom odmarati kod kuće ili, eventualno, u svojim vikendicama na moru. Na taj zaključak upućuje i statistika koja pokazuje da je broj domaćih turista u prvih pet mjeseci smanjen za 2,2 posto, dok su se noćenja domaćih turista urušila za četiri posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Time se nastavlja crni niz pada prometa domaćih turista, koji obilježava sve naše krizne turističke sezone.

I ovogodišnju će sezonu stoga izvući stranci. Pritom hrvatski turistički aduti ostaju blizina glavnih tržišta s kojih dolazi glavnina turista, zatim dobra mreža autocesta, ali i nesigurnost naših glavnih turističkih konkurenata poput Grčke, Italije i Španjolske. Upravo taj sigurnosni aspekt, pojačan činjenicom da sljedeće godine ulazimo u EU, za mnoge će turiste biti mamac: barem ne trebaju strahovati od prosvjeda i štrajkova.

Novi udar recesije

No, s druge strane, novi udar recesije diljem eurozone ipak bi mogao donekle poljuljati očekivane turističke rezultate, posebno kad su u pitanju za nas važna tržišta poput talijanskog kojemu će naši turistički oci ove godine morati posvetiti posebnu pozornost. Računica je tu okrutna: erozija životnog standarda na Apeninima kao posljedicu bi mogla imati smanjenje broja talijanskih turista na istočnoj obali Jadrana. O tome govore i procjene europskih hotelijera i agencija, prema kojima bi 20 do 30 posto Talijana u 2012. moglo odustati od putovanja tijekom ferragosta. Očekuje se i pad broja turista iz Španjolske, zemlje iz koje nam iz godine u godinu dolazi sve više gostiju.

Vjerni gosti

No, gotovo je sigurno da neće podbaciti slovensko tržište: tradicionalno svaki drugi Slovenac ljetuje u Hrvatskoj i sve pokazuje da se taj trend neće promijeniti ni ove godine. Sezonu će nam izvući i najvjerniji gosti - Nijemci čija je zemlja svojevrsni otok u recesijom potopljenoj Europi. Štoviše, mnogi od njih koji su prije ljetovali u Grčkoj, Italiji ili Španjolskoj, ovogodišnji bi odmor mogli provesti upravo u Hrvatskoj.

Ipak, u konačnici će turistički uspjeh 2012. najviše ovisiti o nama samima, odnosno o onome što turistima možemo ponuditi za njihov novac, koji će ove godine štedjeti u većoj mjeri nego prethodnih godina.

- Očekujem blagi pad prihoda od turizma budući da će gosti ove godine biti nešto manje spremni trošiti zbog recesije u njihovim zemljama - rekao je Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.

Porast broja novih radnih mjesta u turizmu

Čak tri petine novozaposlenih u Hrvatskoj u prvih je pet ovogodišnjih mjeseci posao našlo u turizmu.

Naime, prema podacima Ministarstva turizma i HZZ-a, posao u turizmu u razdoblju od siječnja do svibnja našlo je 9724 građana, što je 13,7 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Od toga, njih dvije trećine ili 6650 zaposlilo se sezonski, 443 na određeno vrijeme, a 2631 na neodređeno vrijeme.

Turizam u Dalmaciji raste brže nego u Istri

Recesija u Italiji odrazit će se na turistički promet u Hrvatskoj, posebno u Istri i na Kvarneru, regijama koje su najbliže talijanskom tržištu. Turistički radnici u Istri stoga očekuju manje Talijana nego lani, ali vjeruju da će taj manjak kompenzirati većim brojem gostiju iz drugih zemalja.

- Točno je da Istra bilježi pad broja talijanskih turista, ali bilježi rast broja Nijemaca, Austrijanaca i Slovenaca u odnosu na prošlu godinu. Sigurno je da će se problem recesije u Italiji odraziti na naš turizam, ali zato očekujemo više gostiju iz drugih zemalja - istaknuo je Franco Palma, predsjednik Turističko-poslovnog vijeća pri HGK.

Odlični rezultati

Dodao je da su turistički rezultati u Istri do sredine lipnja bolji nego lani. Stoga je, tvrdi Palma, realno očekivati da će turistička 2012. u Istri biti bolja od prošle godine. Ipak, upozorava kako velik udio u smještajnim kapacitetima imaju kampovi i privatni smještaj, na čiju popunjenost znatno utječu i vremenske prilike.

Rast broja noćenja

Prema podacima DZS-a, sve jadranske županije, osim Primorsko-goranske, u prva su četiri ovogodišnja mjeseca imale rast broja turista. Isto su tako sve, osim Primorsko-goranske i Ličko-senjske, imale rast broja noćenja.

Podbačaj turističkog prometa na Kvarneru Palma objašnjava preorijentacijom Opatije, najvećeg kvarnerskog turističkog središta, na individualne goste. Kad je, pak, riječ o Dalmaciji, čiji turizam raste znatno brže od onoga u Istri, Palma upozorava da se tu dijelom radi o statističkom efektu, odnosno znatno nižoj bazi s koje Dalmacija kreće u usporedbi s Istrom i Kvarnerom, ali je u Istri veća popunjenost smještaja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 00:52