Zastoj u cijepljenju: Hrvatska će biti procijepljena tek krajem 2024. godine?

Ako se trenutačni tempo cijepljenja nastavi, zemlje EU ispunit će samo 15 posto plana cijepljenja do kraja rujna ove godine, a Hrvatska 13 posto. To znači da niti jedna zemlja ne bi u ovoj godini procijepila 70 posto svojih odraslih građana kako je bilo predviđeno. Zaključak je Europske komisije, koji se temelji na prosjeku procijepljenih tijekom prošlog tjedna, da bi se u EU cijepljenje moralo pojačati pet puta idućih mjeseci kako bi se postigao prihvaćeni cilj.

Komisija želi da 70 posto svih odraslih osoba u zemljama EU bude cijepljeno protiv koronavirusa do ljeta. No, u ovom trenutku taj je cilj neostvariv, unatoč činjenici da je ukupno dogovorena isporuka dvije milijarde doza cjepiva od šest proizvođača. Naime, mimo očekivanja isporuke dosad odobrenih cjepiva ovih su dana prepolovljene, što je značajno poremetilo plan cijepljenja u svim zemljama EU. Hrvatska će tako dobiti čak 30 posto manje cjepiva u idućih mjesec dana, što će onemogućiti širenje cijepljenja na starije od 65 godina.

Pesimistične prognoze

Jučer je u Hrvatsku stiglo samo 9750 doza, umjesto 17.460 doza Pfizer-BioNTechova cjepiva, a nije stiglo ni 4500 doza Modernina, što znači da će se broj cijepljenih prepoloviti u odnosu na prethodni tjedan. Većina cjepiva čuvat će se za one već cijepljene pa pomaka u procjepljivanju neće biti sve dok se isporuke ne povećaju. Trenutačni tempo isporuka cjepiva značio bi da zemlje EU procjepljivanje 70 posto odraslih neće postići do ožujka 2024., a neke zemlje, poput Bugarske, na to bi trebale čekati do 2040. godine.

Pesimistične prognoze koje donosi Politico kažu da je najbolja situacija trenutačno na Malti koja dnevno cijepi 1182 građana, a da bi dostigla cilj od 70 posto do 22. rujna, trebala bi te brojke udvostručiti.

Hrvatska bi sadašnjim tempom cilj dosegla u prosincu 2024. godine jer dnevno cijepi 3346 građana. Da bi do 22. rujna cijepila 70 posto odraslih, trebala bi dnevno cijepiti 19.153 osobe, što bi bilo moguće organizirati kad bi bilo cjepiva. Naime, ta količina Hrvatskoj stiže tek tjedno. Da bismo dostigli procijepljenost od 70 posto, morali bismo povećati broj cijepljenih do rujna za šest puta, a ostane li trenutačna situacija, do ljeta bi se u Hrvatskoj cijepilo samo 13 posto odraslih građana, slično kao i u Njemačkoj, Poljskoj, Belgiji, Estoniji i Danskoj. Još gore bi prošle Nizozemska, Mađarska, Italija, Latvija i Bugarska.

"U stanju smo organizirati masovno cijepljenje i za to već imamo planove. Svi županijski zavodi za javno zdravstvo moraju imati i mjesta gdje će se provoditi cijepljenje velikog broja ljudi bude li to potrebno, odnosno ako proizvođači u jednom trenutku budu mogli isporučivati veće količine cjepiva. U tom slučaju ordinacije primarne zdravstvene zaštite ne bi bile dovoljne, nego će se cijepljenje obavljati, primjerice, i u sportskim dvoranama ili na nekom dugom mjestu gdje je moguće cijepiti uz stroge epidemiološke mjere veći broj osoba", objašnjava ministar zdravstva Vili Beroš.

50 timova

Dodaje da je moguće, ako se u cijepljenje uključi 50 timova, cijepiti 50.000 osoba dnevno, što je dvostruko više od broja cijepljenih koje bi u Hrvatskoj trebalo cijepiti da se dostigne projekcija za 70-postotnu procijepljenost odraslih do 22. rujna. Problem je samo količina cjepiva koju dnevno mogu isporučiti proizvođači.

Optimizam u brojke, zasad, ne unosi ni izračun da bi samo Malta i Rumunjska uspjele sadašnjim tempom procijepiti svoje građane do svibnja odnosno prosinca 2022. godine, a sve ostale zemlje tek tijekom 2023. odnosno 2024. godine. Ne bi li dostigli cilj EU, Bugari bi trebali ubrzati cijepljenje 29 puta, Latvija 17, Italija deset, a Mađarska devet puta. No, to je moguće samo ako se značajno poveća dostupnost cjepiva. Dosad je Malta prvakinja EU i mogla bi ispuniti cilj Komisije na vrijeme ako udvostruči broj dnevnih doza.

Britanija do kraja ljeta

Ujedinjeno Kraljevstvo, koje više nije u EU, počelo je cijepiti građane tjedan dana prije zemalja EU, a uspjet će cijepiti 83 posto odraslih do kraja ljeta ako zadrži trenutačni tempo. To govori da u Europi najbolje stoji Velika Britanija koje trenutačno na raspolaganju ima tri cjepiva. Politico je izračunao da bi 70 posto procijepljenosti Britanci mogli doseći u kolovozu ove godine. Naime, oni uspijevaju dnevno procijepiti 331.933 građana, a ako bi im ciljani rok bio 22. rujna kao i u EU, onda bi mogli u nastavku programa cijepiti i manje, odnosno 276.740 osoba ili će do rujna postići procijepljenost veću od 80 posto.

Prema najavama, cjepivo AstraZenece i Oxforda trebalo bi već sutra dobiti zeleno svjetlo za uporabu u zemljama EU. To znači da će za koji dan i Europska komisija dati svoj blagoslov, a već idući tjedan mogle bi početi stizati i prve doze cjepiva. Istina, i ta je tvrtka već izvijestila EK da neće moći isporučiti dogovorene količine cjepiva za prvo tromjesečje ove godine.

No, prema svemu sudeći, kreću pritisci EK na sve proizvođače odobrenih cjepiva da se drže dogovorenih količina pa će se vjerojatno situacija poboljšati idućih tjedana s obzirom na to da su količine, a onda i novac koji stiže iz Europe na račune tvrtki više nego izdašni.