Kako Hrvatska tiho spašava Jadran cijele godine

Kad pomislimo na Jadran, pred očima su nam prizori kristalno čistog mora, skrivenih uvala i bogatog podvodnog svijeta. Upravo je ta iznimna prirodna vrijednost razlog zašto zaštita mora ne počinje s dolaskom turista niti završava odlaskom posljednjih kupača. O Jadranu se brine tijekom cijele godine – na morskom dnu, uz obalu, ali i daleko od mora, kroz projekte koji sprječavaju onečišćenje i čuvaju njegove najvrjednije ekosustave.

U tome važnu ulogu ima Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji već godinama podupire projekte usmjerene na očuvanje hrvatskog podmorja i morskih staništa.

Jedan od najvidljivijih primjera su akcije čišćenja podmorja koje se organiziraju diljem hrvatske obale. U njima sudjeluju ronilački klubovi, udruge, volonteri i lokalne zajednice, a cilj nije samo ukloniti otpad koji se tijekom godina nakupio na pojedinim lokacijama, već i razvijati svijest o važnosti odgovornog odnosa prema moru. Svaka takva akcija pokazuje koliko zajedničkim djelovanjem možemo učiniti za očuvanje okoliša.

Među njima se posebno istaknula akcija "Eko patrola Brijuni", tijekom koje su hrvatski i slovenski ronioci čistili podmorje Nacionalnog parka Brijuni. S morskog dna uklanjani su različiti oblici otpada koji mogu ugroziti morske organizme i narušiti prirodna staništa. Takve akcije istodobno imaju i snažnu edukativnu vrijednost jer okupljaju velik broj građana i podsjećaju da more nije neiscrpan resurs, nego osjetljiv ekosustav koji zahtijeva stalnu brigu.

Livade posidonije

No očuvanje podmorja ne znači samo uklanjanje otpada. Jednako je važno zaštititi ono najvrjednije što se u njemu nalazi. Zato Fond podupire i projekte usmjerene na očuvanje morskih staništa, među kojima se posebno ističe projekt postavljanja ekoloških plutača u Nacionalnom parku Kornati.

Njihova je svrha zaštititi livade posidonije (Posidonia oceanica), jedne od najvrjednijih morskih cvjetnica na Mediteranu. Posidonija proizvodi velike količine kisika, stabilizira morsko dno te pruža zaklon i hranilište brojnim morskim organizmima. Budući da sidrenje plovila može ozbiljno oštetiti njezine livade, postavljanjem ekoloških plutača omogućeno je sigurno privezivanje bez narušavanja tog osjetljivog staništa. Time se čuva bioraznolikost, ali i prirodna ravnoteža jednog od najvrjednijih dijelova hrvatskog podmorja.

Briga o moru ne završava na samoj obali. Na međunarodnom događanju Future Adriatic Experience, održanom ove godine u Dubrovniku, stručnjaci su ponovno upozorili kako velik dio otpada koji završava u moru zapravo potječe s kopna. Upravo zato ulaganja u sustav gospodarenja otpadom, razvoj kružnog gospodarstva i edukaciju građana predstavljaju važan dio zaštite Jadrana. Spriječiti nastanak otpada uvijek je učinkovitije nego ga kasnije uklanjati iz prirode.

Buduće generacije

Posljednjih godina Fond upravo takvim pristupom povezuje konkretne akcije na terenu s dugoročnim ulaganjima u zaštitu okoliša. Od čišćenja podmorja i potpore udrugama, preko zaštite vrijednih staništa poput livada posidonije, pa sve do ulaganja u projekte koji smanjuju količine otpada i potiču odgovorno gospodarenje resursima, zajednički je cilj očuvati Jadran za buduće generacije.

Jer more nije samo prostor za odmor i turizam. Ono je jedno od najvećih prirodnih bogatstava Hrvatske, dom tisućama biljnih i životinjskih vrsta te dio našeg identiteta. Zato je svaka očišćena uvala, svaka zaštićena livada posidonije i svaki projekt koji sprječava da otpad dospije u prirodu ulaganje u budućnost hrvatskog Jadrana – kako bi ostao čist, zdrav i bogat životom i za generacije koje dolaze.