NEDOSTAJE RADNE SNAGE

ZARADILI MILIJARDE, ALI RADNIKE I DALJE PREMALO PLAĆAJU 'Mogu oni tražiti 29.000 stranih radnika, no pitanje je gdje će ih naći'

Čak 20.000 sezonaca nedostajalo je poslodavcima u ovogodišnjoj turističkoj sezoni. Kako prenosi Glas Slavonije, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) Eduard Andrić procjenjuju da će deficit radnika u 2018., zbog nastavka masovnog odlaska sezonske radne snage van, premašiti 25.000 te da Vlada mora pronaći mjere za zadržavanje stanovništva, tj. radne snage podizanjem plaća u toj djelatnosti, promjenom porezne politike, mjerama poput prekvalifikacija i drugih.

Istovremeno, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić ovih je dana najavila paket mjera za pomoć turizmu i drugim djelatnostima za lakše pronalaženje radne snage. Paket mjera, osim povećanja minimalne plaće, uključuje i pomoć turizmu i drugim djelatnostima za lakše pronalaženje radne snage za iduću godinu, kako bi se lakše riješio nedostatak i pronalaženje radnika. To uključuje povećanje kvota za uvoz radne snage, smanjivanje troškovnog opterećenja angažiranja sezonskih radnika, te osiguranje povoljnijeg poreznog tretmana za smještaj i prehranu sezonskih radnika.

Kada je riječ o kvotama za uvoz radne snage, uz 2018. vezuje se broj od čak 29.000 radnika, i to za zemlju u kojoj je nezaposleno gotovo 190.000 osoba. Na turizam se odnosi uvoz od 1860, iako su traženja bila 4000 stranih radnika. I dok se čeka što će biti od svega najavljenoga, poslodavci s Jadrana uvelike traže radnike za 2018., pa ovih dana u više gradova Slavonije sezonce traži i lošinjska grupa Jadranka - njih 600. Samo na primjeru Đakova odaziv je bio osrednji – tek 50-ak osoba. I direktor hotela Punta u vlasništvu grupe Jadranka Dumenčić priznaje manjak sezonaca.

- Nadamo se da ćemo u ovom obilasku Slavonije riješiti bar njih 200. Firma smo koja postoji 70 godina, a radnike ćemo privući, kao i dosad, istinom o našem poslovanju, poštovanjem ugovora što se tiče plaća, prehrane, smještaja i drugog Kao holding s tri firme kćeri nudimo različita radna mjesta u sezoni - od kuhara i sobarica do vozača i animatora. Sezonaca je sve manje, no naš veliki plus jest što nam se 70 posto njih uvijek vraća. Dio njih pokušao je raditi u Njemačkoj, no vratio se. Iz razgovora s njima vidimo da to nije obećana zemlja kao što se priča. Jedno su telefonski razgovori o poslu, a drugo je na licu mjesta. Ljudima treba reći istinu o osnovnoj plaći, a da na nju ide rad nedjeljom, noćni rad, dvokratni rad... Sve su to dodatci na plaću. Proglašeni smo trećom firmom u Hrvatskoj po poštovanju ugovora prema radnicima, sezoncima, dobavljačima i drugima - kaže Dumenčić.

Najbolje u hotelu

Pozivu Jadranke odazvao se i Đakovčanin Krešimir. “Odradio sam dosad osam sezona na moru. U kuhinji. Završio sam ekonomsku školu, no prekvalificirao sam se preko biroa za kuhara. Najsigurniji je rad u hotelu. To je sustav koji ima svoj red u isplati plaća, a ne da u restoranu ovisim samo o jednom čovjeku, o gazdi. Radio sam par mjeseci i u Njemačkoj, ali kod našeg čovjeka koji nije poštovao svoju riječ”, kaže Krešimir.

Neslužbeno, Jadranka za rad sobarice/čistačice daju osnovnu plaću od 3500 do 3600 kuna koja, uz plaćeni prekovremeni rad, može u konačnici biti do 5000 kuna. Na upit kakvi su Slavonci radnici, Dumenčić kaže - odlični.

Ono što nije odlično to su - niske plaće. Velika većina turističkih tvrtki ostvaruje iz godine u godinu lijepu dobit, no plaće radnika ostaju iste ispod državnoga prosjeka. Turističke tvrtke danas su u Hrvatskoj vrlo snažne. Samo pet najvećih hotelsko-turističkih tvrtki po prihodima objavljenim na Zagrebačkoj burzi, u 2016. godini ostvarilo je ukupan prihod od gotovo četiri milijarde kuna i dobit od nevjerojatnih 711 milijuna kuna.

Za Sindikat turizma i usluga Hrvatske povećanje uvoznih kvota radnika nije rješenje. “Mogu oni tražiti 29.000 stranih radnika, no pitanje je gdje će ih naći. Najbolji je naš, domicilni radnik, najjeftiniji je za poslodavca. Uvozni radnik neće zarađenu plaću trošiti kod nas, nego kod svoje kuće. Poslodavci razmišljaju o sezoncima iz BiH, a oni pak razmišljaju na način 'ako već moram raditi izvan BiH, onda ću radije odabrati Austriju, Njemačku...jer ću tamo biti bolje plaćen'”, kaže šef STUH-a Eduard Andrić za Slobodnu Dalmaciju.

Prema podacima HZZ-a, u prvih 10 mjeseci 2017. u turizmu su tražena 36.234 sezonska radnika, a iz evidencije Zavoda u tom ih je vremenu zaposleno 35.823. Najviše ih je iz HZZ-ove evidencije zaposleno 2015. - 41.467, a kada ih je traženo 29.132. Od tada broj zaposlenih sezonaca pada.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 00:03