ZAMJENICA ŠEFICE USTAVNOG SUDA PREPISALA SKORO POLA ZNANSTVENOG RADA Od 45.243 znakova, čak 19.751

Neugodnostima i aferama koje u zadnje vrijeme prate Ustavni sud kao da nema kraja. Sutkinja Snježana Bagić, koja je ujedno i zamjenica predsjednice Ustavnog suda, uhvaćena je u plagiranju - i to kolege sa suda. Od sedamnaest stranica njenog stručnog (ili znanstvenog) članka koji joj je nedavno objavila Fondacija Centra za javno pravo, gotovo polovica teksta je do u zarez identična znanstvenom članku koji je 2012. godine s naslovom “Reagiranje ustavnih sudova na negativne kritike njihovih odluka” u Pravnom vjesniku što ga izdaje Pravni fakultet u Osijeku objavio glavni tajnik Ustavnog suda Teodor Antić.

Preciznijem, od 45.243 znaka prepisano ih je 19.751, odnosno 43,7 posto.

‘Slična tema’

- Meni je ovo vrlo neugodna situacija. Ali nemam namjeru ništa pokretati. Ne znam hoće li to učiniti netko ako članak bude išao na recenziju. Odlučio sam da ja neću ništa poduzimati - rekao nam je Antić i ispričao pozadinu. Kaže da je on svoj članak pisao kao pripremu za konferenciju glavnih tajnika europskih ustavnih sudova, a onda ga je napisao kao izvješće za Venecijansku komisiju koja ga je i objavila na engleskom jeziku.

Na kraju je članak objavio Pravni vjesnik. - S kolegicom Bagić sam u vrlo dobrim i kolegijalnim odnosima. Rekla mi je da se bavi sličnom temom i ja sam joj ponudio svoj članak ne bi li vidjela moja razmišljanja i stavove - rekao je Antić. Napomenuo je da mu nije bilo ni na kraj pameti da će se zamjenica predsjednice suda poslužiti čitavim pasusima i poglavljima. - Bilo bi korektno da me barem spomenula pozivajući se na mene kao izvor - rekao je glavni tajnik Ustavnog suda ne skrivajući da mu je situacija u kojoj se našao iznimno neugodna, tim prije što ga je prepisala kolegica s kojom godinama surađuje i što o tome bruji cijeli Ustavni sud.

Isključen mobitel

Željeli smo čuti sutkinju Snježanu Bagić i pitati ima li objašnjenje za ovu vrlo neugodnu situaciju, no njen je telefon jučer tijekom cijelog dana bio isključen, nije odgovarala na SMS poruku, a nismo s njom uspjeli stupiti u kontakt ni preko tajnica na Ustavnom sudu. Neslužbeno smo doznali da u petak (danas) treba biti u Beogradu na konferenciji Ustavnog suda Srbije koja se organizira u suradnji s Centrom za javno pravo koji je i objavio njen članak. Bagić bi, po neslužbenim informacijama s Ustavnog suda, trebala sudjelovati u radu konferencije s temom koju je obradila u spornom članku pod nazivom “Javnost djelovanja Ustavnog suda Republike Hrvatske”.

Osim u nazivu, članak koji je sutkinja Bagić objavila pod svojim imenom od Antićevog se razlikuje i u uvodu. Oba se uvoda osvrću na odnos javnosti prema odlukama ustavnih sudova, pritiscima javnosti i raznih interesnih skupina kojima su izloženi, te pokušajima da se utječe na njihov rad i odluke. Ipak, Antić se u uvodnom dijelu više bavio fenomenom javnog mišljenja, a Bagić očigledno inspirirana aktualnom situacijom i odnosima između pojedinih grana vlasti više se osvrnula na ulogu Ustavnog suda, njegovu misiju zaštite ustavnih vrednota i samog Ustava. Dotakla se i funkcioniranja našeg Ustavnog suda u uvjetima “izvanredne” situacije koju je prvenstveno generirala ekonomska kriza.

- Zajednica postaje visoko ispolitizirana pa svaka odluka koja ne odgovara “pravilnoj” odluci prema očekivanjima određene interesne skupine ili javnom mnijenju postaje predmet oštrih rasprava i napada, osporavajući nerijetko i autoritet i vjerodostojnost institucije koja ju je donijela - napisala je sutkinja u originalnom dijelu članka.

Istovjetni primjeri

No nakon autorskog uvoda slijedila su cijela dva poglavlja koja su od prvog do zadnjeg slova identična tekstu objavljenom u Antićevu radu. Isti su im čak i nazivi: Izloženost Ustavnog suda javnom mišljenju i eventualnoj negativnoj kritici - općenito, te Javnost djelovanja Ustavnog suda Republike Hrvatske. Slijedi poglavlje u kojemu se obrađuju slučajevi negativne kritike ustavnosudskih odluka. U tekstu sutkinje Bagić stoji rečenica: “U nastavku donosim četiri karakteristična primjera negativne kritike javnosti odluka iz novije prakse Ustavnog suda”. Točno takvu rečenicu napisao je i Antić, a iza nje slijede istim redom pobrojani slučajevi: Ocjena ustavnosti Zakona o mirovinskom osiguranju, Ocjena ustavnosti Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke, Ocjena postojanja ustavnih pretpostavki za raspisivanje državnog referenduma, te Ocjena ustavnosti Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.

Identične stranice

Sve što je Antić napisao o ta četiri slučaja u članku Snježane Bagić, koja je po položaju druga osoba Ustavnog suda, potpuno je isto. Nekoliko stranica rada zaredom je od prve do zadnje riječi identično onome što je iznio Antić. No u vrijeme dok se glavni tajnik Ustavnog suda bavio problematikom negativnih kritika ustavnosudskih odluka, navedeni primjeri spadali su u noviju praksu, a sada kada se javljaju u članku sutkinje Bagić već spadaju u, uvjetno rečeno, arhivu.

Osim toga postoje odluke koje su izazvale daleko više reakcija, a Bagić ih ne spominje. Samo neke od njih su rušenje Obiteljskog zakona, rušenje presuda Branimiru Glavašu, ukidanje presude u slučaju Ive Sanadera kojom je poništena i ustavna odredba o nezastarijevanju ratnog profiterstva i gospodarskog kriminala. Ako su se radovi Antića i Bagić razlikovali po uvodu, nisu u zaključku. Prve tri rečenice koje potpisuje S. Bagić identične su Antićevima.