REZULTATI NATJEČAJA

Zaklada prof. dr. Hanžeković dodijelila nagrade za najbolje znanstvene radove u 2023.

Natječaj za 2024. otvoren je od 7. prosinca 2023., a radovi se na hrvatskome ili engleskome jeziku trebaju predati najkasnije do 1. lipnja 2024.

Piše:

L.G.

Objavljeno: 08. prosinac 2023. 09:45

Andrea Mervar, Enja Erker, Katarina Ott, Branko Stanić, Petar Sorić

Vanesa Pandzic/Cropix

Zaklada prof. dr. Marijan Hanžeković dodijelila je, dvadesetčetvrtu godinu za redom, nagradu za najbolje znanstvene radove. U redovitoj kategoriji, 6.500 eura, diplomu i medalju dobio je Petar Sorić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu za rad ‘The Euro and Croatian inflation: much ado about nothing?‘. U studentskoj kategoriji, 2.000 eura i diplomu dobila je Enja Erker s Fakulteta za matematiku i fiziku, Sveučilišta u Ljubljani za rad ‘Forecasting medical inflation in the European Union using the ARIMA model‘.

Odbor za dodjelu nagrade za 2023. u sastavu Velibor Mačkić (Ekonomski fakultet, Zagreb), Andrea Mervar (Ekonomski institut, Zagreb), Katarina Ott (Institut za javne financije, Zagreb), Branko Stanić (Institut za javne financije, Zagreb) i Tihana Škrinjarić (Bank of England, London) ocijenio je sve prijavljene radove i odlučio o najboljima.

Nagrađeni rad u redovitoj kategoriji ‘The Euro and Croatian inflation: much ado about nothing?‘ Petra Sorića razotkriva uobičajenu pogrešnu percepciju da je hrvatski prelazak na euro značajno utjecao na inflaciju. Primjenom metode sintetske kontrole autor ne nalazi značajne dokaze o takvom utjecaju i usredotočujući se na široku lepezu proizvoda i usluga, ne nalazi uzročno-posljedični utjecaj eura na ukupnu inflaciju i sve potkategorije cijena osim odjeće i cijena u restoranima. Daljnja bi se istraživanja trebala baviti fenomenom percepcije inflacije i njezinih odrednica (npr. utjecaj medija, uloga apriorno formiranih očekivanja ili sociodemografski čimbenici).

Nagrađeni studentski rad ‘Forecasting medical inflation in the European Union using the ARIMA model‘ Enje Erker pruža uvid u kretanje medicinske inflacije unutar EU-a. Kako troškovi zdravstvene zaštite predstavljaju značajne izazove, uz točne prognoze medicinske inflacije, kreatori politika mogu predvidjeti i unaprijed odgovoriti na te izazove, osiguravatelji mogu odrediti odgovarajuće premije i razviti inovativne modele, a zdravstveni sustav može rasporediti sredstva potrebna za osiguranje financijske stabilnosti i kvalitetne skrbi.

Nagrađeni radovi, kao i dio ostalih radova pristiglih na natječaj, objavit će se u idućim brojevima časopisa Instituta za javne financije ‘Public Sector Economics‘ te na web stranici Zaklade.

Natječaj za 2024. otvoren je od 7. prosinca 2023., a radovi se na hrvatskome ili engleskome jeziku trebaju predati najkasnije do 1. lipnja 2024. Prijaviti se mogu znanstveni i stručni članci iz područja ekonomike javnog sektora. Posebno vrijednima smatrat će se ekonomske, pravne i institucionalne teme značajne za razvoj Hrvatske te nova razmatranja, ocjene, sudovi i spoznaje. Pri ocjeni radova vrednuje se kvaliteta, originalnost i tehnička izvedba. Za redovitu nagradu uzima se u obzir dob natjecatelja, tako da mlađi autori dobivaju dodatne bodove. Natječaj je javan, a radovi se predaju pod zaporkom. Nagrada se dodjeljuje u dvije kategorije: redovitoj i studentskoj.

Zakladu su u spomen na prof. dr. Marijana Hanžekovića osnovali Institut za javne financije, pok. Marijan Hanžeković (mlađi), Ministarstvo financija RH, Hrvatska narodna banka, Privredna banka Zagreb, Zagrebačka banka i Hrvatska poštanska banka. Osim njegovanja uspomene na prof. dr. Marijana Hanžekovića, cilj Zaklade je promicanje financijske znanosti te poticanje znanstvenika i stručnjaka, posebice mladih, da se bave tom znanstvenom disciplinom.

Prof. dr. Hanžeković rođen je 1915. u Požegi, a umro 1993. u Zagrebu. Doktorirao je pravo i diplomirao germanistiku. Bavio se gotovo svim područjima ekonomije, osobito financijama, fiskalnim i monetarnim sustavom, bankarstvom, vrijednosnim papirima i burzama. Objavio je brojne znanstvene i stručne radove u zemlji i inozemstvu. U povijesti će ostati zabilježen kao prvi hrvatski ministar financija, a brojni naraštaji studenata ekonomije sjećat će ga se kao izuzetno zanimljivog predavača financijskih predmeta.

Vezane vijesti