Zahtjev Možemo! za smjenama pročelnika podijelio pravnike i politologe: Donosimo argumente obiju strana

Moralni kredibilitet - zakonski legalitet - politički legitimitet - u tom se trokutu odvijaju rasprave otkad je Možemo!, novi zagrebački pobjednik u Gradskoj skupštini, zatražio od pročelnika gradskih ureda da stave mandate na raspolaganje. Taj je poziv podijelio pravnike i politologe na dijametralno suprotne polove; dok pravnici kategorički tvrde da su zakoni dobri jer štite profesionalizaciju javne uprave, politolozi ga smatraju promašenim i zagovaraju promjenu kako bi se jasno odredilo s kime nova vlast provodi programe, odnosno tko s padom vlasti u paketu mora otići sa svojih pozicija.

Može li se civilizirana predaja vlasti, kakvoj teži čelnik Možemo! Tomislav Tomašević, provesti uz postojeći Zakon o postupku primopredaje vlasti koji zabranjuje kadrovske promjene, osim na dužnostima za koje se podnosi mandat na raspolaganje, a pročelnici to nisu. O tome smo razgovarali s uglednim stručnjacima.

Vedran Đulabić, profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta, smatra da je postojeći okvir, koji isključuje mogućnost da novi gradonačelnik smjenjuje pročelnike kako mu se svidi, demokratski i ispravan.

- To što se Mirka Jozić javila na natječaj i Bandić je htio da ona bude izabrana, još ništa ne govori o njezinim sposobnostima da vodi Ured za gospodarstvo. Postoji li presuda protiv Mirke Jozić ili Pavla Kalinića da bi se trebala tražiti njihova ostavka?! Dokle bi trebale ići smjene - što ćemo s tajnicima, zamjenicima? Bandić je vladao Zagrebom 20 godina i mogli bismo reći da je cijeli grad premrežen bandićevcima - komentira Đulabić.

Kapetan, mornari i brod

Ne slaže se s tezom da su pročelnici u rangu ministara. - To je zabluda jer državna vlast nije ista kao lokalna samouprava, koja se bavi komunalnim problemima i ima gušću dinamiku između tijela. Gradonačelnik nije samo politička nego i upravna funkcija. Na izborima se bira kapetan, a mornari i brod ostaju isti - ako to ljudi ne razumiju onda ne razumiju demokratski sustav. Brod se ne smije nasilu zaokretati ako ne želimo havariju - rezolutan je Đulabić i zagovara centralizirano imenovanje službenika kakvo postoji ne samo u Francuskoj nego i u zemljama u našem okruženju te kao primjer navodi Crnu Goru.

To, konkretno, znači da na razini države postoji agencija ili ured pri Ministarstvu koji provodi selekcijske postupke za sva javna tijela i naručitelju, recimo, Uredu za upravne poslove, priprema užu listu kandidata, a oni potom donose konačnu odluku. Tako bi se, smata Đulabić, smanjio utjecaj politike i osigurao izbor najsposobnijih.

Upravo je to bio motiv da se 2007. godine mijenjaju zakoni i uvede neposredan izbor gradonačelnika, podsjeća Đulabić. Zakon o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i izmjene Zakona o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi ukinuo je poglavarstva kao kolektivna izvršna tijela birana od lokalnog vijeća i umjesto njih uveo neposredan izbor lokalne izvršne vlasti. To se testiralo prvi put na izborima 2009. godine i urodilo je gotovo 10-postotnim povećanjem odaziva na izbore. Robert Podolnjak u svojim stručnim tekstovima zaključio je da je taj model pridonio većoj legitimnosti gradonačelničke dužnosti, identifikaciji građana s lokalnom vladom i boljem kontinuitetu u funkcioniranju lokalne vlasti. No, otvorio se novi problem - problem kohabitacije, u slučajevima kad gradonačelnik nema većinu...

Moj ured, moje kraljevstvo

- Poglavarstva su bila kritizirana da su suviše politizirana, nije bilo koherentnosti vođenja, pročelnici su dolazili iz različitih stranaka, ponašali su se: moj ured, moje kraljevstvo. Promjene su uvedene da gradonačelnici ne bi bili tako ovisni o vijećima, što je širilo prostor za političku trgovinu - prisjeća se Đulabić. - Imamo 576 lokalnih jedinica s prosječnom veličinom stanovnika oko 7300; u Zagrebu je moguće promijeniti pročelnike, u nekim malim sredinama baš i nije jer je izbor stručnog kadra znatno manji - upozorava.

Politolog Berto Šalaj smatra da je Tomaševićev poziv pročelnicima nužan i lišen kontroverze.

- Nema političke logike da stari pročelnici ostanu! Zahtjev za predajom mandata je politički potpuno opravdan. Pročelnici su de facto na razini ministara. Politička odgovornost kaže: pobjeda na izborima ne bi imala smisla da Možemo! sad zadrži svih 27 ureda. Ideja da bi bilo tko tko pobijedi na izborima ostavio sve isto kao i prije, a da je na izborima obećao smanjivanje uprave, ravna je političkom samoubojstvu. Model promjene upravljanja i provođenja javnih politika ovisi o pročelnicima - tumači.

Šalaj naglašava da Tomašević ima pravo birati kompetentne ljude kojima i vjeruje.

- Ako bi bio prisiljen raditi s nekim kome ne vjeruje, potrošio bi dobar dio mandata na sumnje i teško bi provodio svoje politike. Ako je zakon takav da novu vlast prisiljava na političko samoubojstvo, onda ga treba mijenjati - uvjeren je Šalaj i napominje da upravo ovakva zakonska rješenja sada omogućavaju Miroslavu Škori da "igra na taj strah da će nova vlast provoditi čistke, a potpuno je legitimno napraviti smjenu".

Pitanje političke pristojnosti

Davanje mandata na raspolaganje u strukturama uprave dužnosnika koji su postavljeni od vlasti koja je na odlasku je - demokratski običaj i pitanje političke kulture, slaže se i politolog Pero Maldini.

- Pristojno je i politički korektno omogućiti novoj vlasti da imenuje svoje kadrove na vodeće upravne pozicije s kojima će provoditi program za kojeg je dobila mandat - ocjenjuje Maldini, koji smatra da treba razlikovati te dužnosnike od stalnih službenika, koji su stručno osoblje, profesionalna birokracija i operativno obavljaju upravne poslove i u cijelosti bi morali biti neovisni o promjenama vlasti.

- Mijenjaju se čelnici upravnih institucija i javnih poduzeća dok svi ostali ostaju na svojim mjestima. Takva je praksa u najvećem broju etabliranih demokracija - tumači Maldini i upozorava da je kod nas tranzicija donekle regulirana pozitivnim propisima, ali oni ne prave distinkciju između tih dviju kategorija.

- Odatle proizlaze i prijepori oko prava pojedinih dužnosnika, postavljenih od političke vlasti, premda kroz javni natječaj, čime su zaštićeni od smjene. Time se onemogućava ili otežava tranzicija vlasti, što za posljedicu može imati opstrukciju provedbe programa nove vlasti. Upravo to prijeti novoj zagrebačkoj gradskoj vlasti. Naime, budu li problem lomili preko koljena, mogli bi kršiti pozitivne propise i upetljati se u radno-pravne probleme. Propise treba poštovati, a takve probleme moguće je izbjeći reorganizacijom uprave, koja je nužna, ali i razgovorima s dijelom tog kadra kako bi se našla razumna rješenja. Istodobno, mogla bi krenuti i zakonodavna inicijativa za kvalitetnije uređenje tog pitanja kako bi se izbjegle ovakve situacije ubuduće - zaključuje Maldini.