Hrvatska je od početka krize iz godine u godinu sve manje stvarala i imala je sve manji broj stanovnika, ali nisu sve županije pritom jednako prošle. Prema najnovijim podacima DZS-a, BDP po stanovniku u Hrvatskoj je 2013. godine iznosio 77.465 kuna, što znači da je u u odnosu na 2008. godinu, kada je iznosio 80.653 kune, smanjen za četiri posto.
No, u međuvremenu je pao i broj stanovnika, što znači da je, statistički gledano, osiromašenje svakog pojedinca i malo ublaženo.
Ukupna proizvodnja koju zemlja godišnje stvara pala je u pet godina za 15,1 milijardu kuna, dok je broj stanovnika smanjen za 57.000. Upravo je to razlog što su neke siromašnije županije uspjele čak povećati BDP po glavi stanovnika.
Manje stanovnika
Primjerice, u Sisačko-moslavačkoj županiji BDP po stanovniku u 2013. godini iznosi 59.390 kuna, što je 1682 kune više nego 2008. godine. Međutim, ta je županija zapravo stvorila vrijednost od 9,9 milijardi kuna, oko 4,2 posto manje nego 2008. godine, ali je mnogo više pao broj stanovnika, za čak 12.000 ili 6,8 posto, pa ispada da su oni koji su ostali nešto bogatiji. Vrlo slična situacija dogodila se i Šibensko-kninskoj županiji koja je u pet godina ostala bez 6000 stanovnika.
Obrnuti trend
U Zagrebu, pak, dogodio se obrnuti trend. BDP po stanovniku smanjen je za 3,2 posto, ali ukupna vrijednost onoga što je glavni grad stvorio zapravo je iznosila 109,2 milijarde kuna, što je 1,2 posto manje nego 2008. godine.
Razlika proizlazi iz toga što je Zagreb u međuvremenu postao bogatiji za 12.000 stanovnika.
Najveći BDP po glavi stanovnika, očekivano, imaju Zagrepčani, oko 137 tisuća, što je oko 80 posto više od hrvatskog prosjeka koji iznosi oko 77 tisuća. Međutim, proizvodnja koju metropola godišnje stvara, kako pokazuju podaci DZS-a, daleko je iznad svih drugih županija i čini trećinu onoga što se proizvede u cijeloj zemlji.
U Zagrebu su sjedišta velikih kompanija i sve što stvore u godinu dana pripisuje se glavnom gradu, premda rade i zapošljavaju u cijeloj Hrvatskoj. Brojke DZS-a još jednom potvrđuju da najveći BDP po glavi stanovnika imaju Zagrepčani, gotovo dvostruko viši od hrvatskog prosjeka, a najsiromašniji su stanovnici Brodsko-posavske županije.
No, bruto proizvod koji stvara neka županija ipak nije najbolji pokazatelj njenog bogatstva ili siromaštva.
Istraživanje Ekonomskog instituta “Razlike u siromaštvu na razini regija u Hrvatskoj” od prije dvije godine, na temelju Ankete o potrošnji kućanstava, pokazalo je da najmanjim dohotkom raspolažu stanovnici Virovitičko-podravske i Karlovačke županije.
Glavni uzrok
S druge strane, najizdašniji kućni budžet imali su Istrani, 27 posto veći od prosjeka Hrvatske, te Zagrepčani s dohotkom koji je 22 posto veći od prosjeka zemlje. Pritom je u Istri bilo tek 3,9 posto siromašnih stanovnika, s dohotkom manjim od 2020 kuna, dok ih je u Zagrebu bilo već solidnih 7,9 posto.
Glavni uzrok razlika u siromaštvu po županijama proizlazi iz prosječnog dohotka, odnosno (ne)zaposlenosti stanovništva.