Zagrepčani bi nakon potresa uselili u 81 šatorsko naselje

ZAGREB - U slučaju razornog potresa od devet stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici u Zagrebu bi poginulo 3000 ljudi, oko 2000 zgrada bi se srušilo, 130.000 ljudi bilo bi evakuirano, a najugroženije područje bila bi gradska četvrt Gornji grad - Medveščak.

Crna predviđanja, ali i plan postupanja u slučaju potencijalne katastrofe prestavili su jučer Pavle Kalinić, pročelnik zagrebačkog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama, i njegov stručni savjetnik Željko Basta. Dokument na stotinjak stranica detaljno procjenjuje ugroženost Zagreba - stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša - od mogućih prirodnih i raznih drugih katastrofa.

Poplave i epidemije

Zagrebu, kao što je poznato, najveću opasnost predstavlja mogući razorni potres, a kada bi do toga došlo, postupanje prezentirano dokumentom predviđa postavljanje 81 šatorskog naselja gdje bi se smjestilo stanovništvo. Najviše bi ih bilo u Novom Zagrebu (gdje se predviđaju manji udari zbog povoljnije seizmološke pozicije), no svaka od gradskih četvrti imala bi nekoliko takvih naselja.

- Lokacije bi uglavnom bile na zelenim površinama, primjerice na Hipodromu ili Velesajmu, dok bi masovne grobnice u slučaju katastrofe bile smještene blizu većih groblja - Mirogoja, Miroševca i Markova Polja - objasnio je Kalinić.

Nakon potresa, najveću opasnost za Zagreb predstavljaju poplave, zatim toplinski valovi i epidemije, a u slučaju nuklearne katastrofe u NE Krško ili mađarskom Paksu, najviše bi stradali stanovnici gradskih četvrti Podsused - Vrapče, Črnomerec, Stenjevec i Trešnjevka.

Specijalističke postrojbe

- Ovo je prvi put da se seciraju sve vrste nesreća kroz presjek trenutačnog stanja u Zagrebu - ustvrdio je Željko Basta. Kalinić objašnjava da je procjena temelj na osnovi kojeg se rade planovi civilne zaštite - formiralo bi se 13 specijalističkih postrojbi, te da svaka od 17 gradskih četvrti ima po 100 pripadnika civilne zaštite.