Grad Zagreb podnio je u petak tužbu kojom osporava zakonitost štrajka sindikata ZET-a i Holdinga. Gradonačelnik Tomislav Tomašević objavio je u nedjelju da su "svi pravni koraci napravljeni". Odluka bi mogla stići početkom tjedna, moguće već u ponedjeljak zbog osjetljivosti situacije, kako doznajemo.
- Bio štrajk legalan ili ne, to ne mijenja činjenicu da se poslodavac i sindikati moraju dogovoriti oko nužnih minimalnih usluga. U Holdingu arbitraža traje, a u ZET-u nije ni počela - rekao je.
Naime, zašto se Grad odlučio za tužbu? Grad i sindikati nisu se uspjeli dogovoriti o minimalnom broju zaposlenika koji bi morali raditi i tijekom štrajka. Zakon o radu zahtijeva da se za vrijeme štrajka nastave obavljati poslovi nužni za zaštitu života, zdravlja i sigurnosti građana. Drugim riječima, štrajk može zaustaviti velik dio sustava, ali ne i one poslove čiji bi potpuni prekid mogao ugroziti građane. Upravo bi potpuna obustava takvih poslova mogla biti jedan od argumenata za nezakonitost načina provođenja štrajka.
Podsjetimo, Grad i Holding tražili su najmanje 40 posto aktivnih radnika za vrijeme štrajka, njih oko 1600, a sindikati su na to ponudili jedan posto, odnosno manje od 50 aktivnih radnika. Međutim, tu postoji problem. Prema svemu sudeći, Grad je zakasnio s dostavljanjem tog prijedloga nužnih poslova sindikatima, a rok je bio do završetka mirenja 10. rujna.
Viktor Gotovac, profesor Pravnog fakulteta i stručnjak za radno pravo, smatra da bi to kašnjenje Gradu moglo stvarati probleme pred sudom.
- Ako je Grad prekasno pokrenuo arbitražu, ne može to koristiti kao pravni argument za ilegalnost štrajka u svojoj tužbi. Očigledno, koristili bi argument na koji su sami utjecali - objašnjava.
Budući da se dvije strane nisu uspjele dogovoriti o minimalnom broju radnika koji bi ostali na terenu, pokrenuta je arbitraža. To nije arbitraža koja će odlučiti tko je u pravu u sporu oko plaća. Njezin je zadatak samo utvrditi koji se poslovi tijekom štrajka ne smiju prekinuti i koliko ih radnika mora obavljati. O tome odlučuje tročlano arbitražno vijeće u kojem po jednog predstavnika imaju sindikati i poslodavac, dok zajednički biraju neovisnog predsjednika, najvjerojatnije suca Trgovačkog suda.
Problem je sljedeći: pred sudom postoje ozbiljni argumenti s obje strane. Sama činjenica da arbitraža nije završena ne znači automatski da je štrajk nezakonit. Zakon o radu izrijekom zabranjuje početak štrajka prije završetka mirenja, ali ne propisuje jednako izričito da se mora čekati i završetak arbitraže. Međutim, isti Zakon - kako smo naveli - zahtijeva da se tijekom štrajka nastave obavljati poslovi nužni za zaštitu života, zdravlja i sigurnosti građana.
Gotovac, koji je upućen u slučaj, kaže da Grad ima još jedan argument na raspolaganju, a koji se često zanemaruje. Naime, u Kolektivnom ugovoru, koji je istekao, stoji da u prijelaznom razdoblju do potpisivanja novog Kolektivnog ugovora treba poštivati tzv. socijalni mir.
- Jedna interpretacija te odredbe o ‘socijalnom miru‘ mogla bi biti da su sindikati, prema Kolektivnom ugovoru, obvezni suzdržati se od štrajka u razdoblju do potpisivanja novog Kolektivnog ugovora - tumači, dodajući da bi Grad to mogao iskoristiti na sudu.
Jednostavnije rečeno, ako sud utvrdi da je štrajk nezakonit, može zabraniti njegovo daljnje provođenje. Zakon tada dopušta poslodavcu da radniku koji je organizirao ili sudjelovao u nezakonitom štrajku da izvanredni otkaz. To, međutim, ne znači da bi otkazi bili automatski: poslodavac bi morao donositi odluke prema konkretnim okolnostima. Osim toga, poslodavac može tražiti i naknadu dokazive štete nastale nezakonitim štrajkom. Kod zakonitog štrajka situacija je drukčija - sama činjenica da je štrajk prouzročio veliku ekonomsku štetu nije dovoljna za odgovornost sindikata ili radnika.
- Sud na kraju odlučuje. Vjerujem da će ta odluka doći već u ponedjeljak, posebno s obzirom na to da se radi o funkcioniranju kompletnih gradskih službi i prometa - zaključuje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....