Zadnjih godina vrijeme u Hrvatskoj luduje, evo kada je to sve zapravo počelo

Proteklo je desetljeće u Hrvatskoj po mnogočemu bilo meteorološki najekstremnije u cijelosti. I ovih dana svjedočimo vremenskim ekstremima i nikad višim prosječnim temperaturama u veljači i ožujku, piše N1.

Primjerice, vrijeme prošlog i pretprošlog vikenda bilo je sličnije onomu s početka lipnja, nego početku travnja, da bi potom naglo došlo zahlađenje i povratak donekle normalnog proljeća.

Iako je vrijeme proteklih godina u cijelosti ekstremnije no ikad otkako se provode mjerenja, meteorološki ekstremi u Hrvatskoj uglavnom su starijeg datuma. Štoviše, od 14 meteoroloških ekstrema prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), najnoviji datira iz 2013. godine, a od tih 14 šest ih je izmjereno nakon 2000. godine.

Najviša temperatura izmjerena u Pločama

Najviša temperatura u Hrvatskoj izmjerena je 4. kolovoza davne 1981. godine u Pločama – 42,8 stupnjeva Celzijevih. Najniža, pak, temperatura od -34,6 stupnjeva Celzijevih izmjerena je 13. siječnja 2003. u Gračacu.

Najveća godišnja količina oborine izmjerena je još prije 99 godina, davne 1925. godine u Mrzloj Vodici kod Lokvi u Gorskome kotaru – 4717,4 litara po četvornom metru. To je ujedno na DHMZ-ovom popisu meteoroloških ekstrema podatak najstarijeg datuma. S druge strane, najmanja godišnja količina oborine zabilježena je 1970. na Palagruži, gdje je u cijeloj godini palo tek 109,9 litara po četvornom metru.

Rekordne oborine u Mrzloj Vodici

U već spomenutoj Mrzloj Vodici zabilježena je i rekordna mjesečna količina oborine – u veljači 1947. godine tamo je palo 1042,7 litara kiše po četvornom metru. A najveća dnevna količina kiše pala je 11. rujna 1986. godine u Zadru – 352,2 litara po četvornom metru.

Najsnažniji udar vjetra, od čak 248 kilometara na sat, izmjeren je 21. prosinca 1998. godine na Masleničkom mostu.

Epitet “sunčanog” Hvar je potvrdio 2003. godine s čak 3054,3 sata sijanja sunca u godini ili 127 sunčanih dana. Rekord minimalnog godišnjeg trajanje sijanja Sunca drži Parg kod Čabra u Gorskome kotaru. Tamo je 1972. godine bilo tek 1338,7 sunčanih sati, odnosno 55 sunčanih dana u cijeloj godini. Rekord u mjesečnom trajanju sijanja sunca drži Lastovo gdje je u srpnju 2003. bilo čak 410,3 sunčana sata.

“Zrna” leda veličine kokošjeg jajeta

Najsvježiji podatak s popisa meteoroloških ekstrema u Hrvatskoj jest onaj o maksimalnoj visini snježnog pokrivača. Zabilježeno je to prvog dana kalendarskog proljeća 2013. na Zavižanu – 322 centimetra snijega. Dnevni maksimum, odnosno najveća visina novog snijega izmjerena je 25. veljače 1988. godine na vrhu Učke – okruglih 100 centimetara.

Dva najveća zrna tuče, iako u ovom slučaju zrno valja shvatiti uvjetno, pala su 25. kolovoza 2006. na Hvaru te 24. srpnja 2010. u Karlovcu. Oba “zrna” bila su veličine kokošjeg jajeta, piše N1.