PRVI KORACI NA ČELU EU

Za tjedan dana cijela Europska komisija dolazi u Zagreb, ključni sastanak početkom svibnja

 Dursun Aydemir / Anadolu Agency/AFP

Hrvatska je od srijede i službeno na čelu Europske unije, jer kao najnovija članica prvi put predsjeda Vijećem EU, a kao najvažniju temu šestomjesečnog hrvatskog predsjedanja, premijer Andrej Plenković jučer je na konferenciji za medije spomenuo pregovore o novom europskom proračunu od 2021. do 2027.

Hrvatska ima ambiciju dovršiti pregovarački okvir koji bi trebao kompromisno zadovoljiti nove i stare članice, odnosno neto uplatiteljice koje traže manji proračun nego što ga je predložila Junckerova komisija (na razini 1,114 posto BDP-a Unije) i primateljice europskog novca (žele i dalje primati odgovarajuća sredstva za kohezijsku politiku i poljoprivredu). Europski parlament, pak, traži da proračun iznosi 1,3 posto BDP-a.

- Kompromis koji se mora pronaći mora naći ravnotežu između inicijalnog prijedloga Komisije, stajališta 10 zemalja i onih koji žele veća sredstva te stajališta EP-a - rekao je Plenković i napomenuo da se proračun mora dogovoriti do kraja godine, odnosno za njemačkog predsjedanja.

U praksi, to znači usvajanje 45 različitih zakonskih akata na temelju prijedloga Europske komisije u suradnji s Europskim vijećem i Europskim parlamentom, a koordinaciju pregovora formalno vodi predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, koji sljedeći tjedan stiže u Zagreb na sastanak s premijerom.

Pravi početak

U Zagreb sljedeći tjedan, točnije 9. siječnja, stiže cijela Europska komisija, na čelu s Ursulom von der Leyen, što je uobičajen posjet članova Komisije zemlji koja predsjeda Vijećem EU. Tog će se dana u HNK održati svečani koncert, a sutradan se Komisija sastaje s predstavnicima Vlade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, gdje će “krstiti” novu kongresnu dvoranu uređenu za te prilike. Prije toga, 8. siječnja u Zagreb stiže 60 stalno akreditiranih dopisnika iz Bruxellesa, Plenković već u ponedjeljak putuje u Francusku, a dan poslije se sastaje s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.

Na tom sastanku može se očekivati i Plenkovićevo lobiranje da se otvore pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, jer se tome protivi Francuska, a Hrvatska želi do summita EU o zapadnom Balkanu, koji će se u Zagrebu održati 6. i 7. svibnja, odblokirati taj proces. Nakon toga, 13. siječnja Plenković putuje u Strasbourg na sastanak s našom glavnom tajnicom Vijeća Europe, Marijom Pejčinović Burić, a 14. siječnja u Bruxellesu će održati govor na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, gdje će predstaviti program predsjedanja.

Dan poslije, Plenković se vraća u Hrvatsku, gdje će u Hrvatskom saboru prije aktualnog sata predstaviti naš program, a već 16. siječnja putuje u Berlin na konzultacije s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. I službena manifestacija u povodu hrvatskog predsjedanja u Bruxellesu održat će se na gala koncertu 15. siječnja. Svečana ceremonija otvaranja hrvatskog predsjedanja uz koncert će se održati simbolički na dan kad je tadašnja Europska zajednica priznala Hrvatsku i na dan kad je završila mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja.

Jedna od velikih političkih tema hrvatskog predsjedanja bit će i sastanak na vrhu o zapadnom Balkanu u svibnju na inicijativu Zagreba, a u cilju, kako je rekao premijer, ubrzavanja dinamike.

Želja je Hrvatske, istaknuo je Plenković, da se nakon 20 godina od prvog zagrebačkog sastanka, koji je otvorio europsku perspektivu država jugoistoka Europe, “ubrizga politička dinamika odnosa između tih država prema Europskoj uniji”.

- Nastojat ćemo u našim konzultacijama prije sastanka na vrhu da se premosti i deblokira ono što, nažalost, nije odlučeno u listopadu na Vijeću i da se pronađe način za otvaranje pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom - rekao je Plenković.

Plenković želi do početka svibnja obići sve zemlje zapadnog Balkana koje su u različitim fazama pristupanja Uniji.

Doprinos

Hrvatsku čega i Brexit 31. siječnja, a Hrvatska očekuje da do tada budu dovršeni svi procesi i da Britanija izađe iz EU. Nakon toga, Hrvatska će pokušati izraditi prijedlog pregovaračkog okvira za buduće odnose Unije i Velike Britanije.

- Realno je da mi damo doprinos, a da se proces dovrši do kraja godine, odnosno da kraja njemačkog predsjedanja - rekao je Plenković.

Sigurnosne promjene

A svaki važniji politički skup prate stroge sigurnosne mjere. Više stotina pripadnika osiguranja iz redova temeljne policije, Uprave za posebne poslove sigurnosti, obavještajne zajednice u suradnji s inozemnim kolegama brinut će se za sudionike mnogobrojnih političkih događanja koja će se u sljedećih šest mjeseci događati u Hrvatskoj.

Prvi veliki sigurnosni događaj dolazak je članova Europske komisije u Zagreb i njihov dvodnevni boravak ovdje. Za direktnu zaštitu članova komisije bit će zaduženi pripadnici Uprave za posebne poslove sigurnosti koji se mjesecima uvježbavaju na poligonu u Vrbovcu. Riječ je bivšim pripadnicima interventne i specijalne policije.

Svi oni prošli su sve scenarije prolaska štićenih kolona od zagrebačkog aerodroma do Zagreba te nadzora objekata u kojima će gosti biti smješteni i gdje će se održavati sastanci. Dana 9. siječnja pod posebnim mjerama zaštite bit će i zgrada HNK i njezina okolica. Ponovno ćemo svjedočiti varenju šahtova, povremenom zaustavljanju prometa zbog prolaska štićenih kolona. U vrijeme dolaska najviših europskih dužnosnika na krovovima zgrada bit će raspoređeni policijski snajperisti, ali i policajci s antidron puškama.

Uz vidljive policijske snage na terenu, veliki dio posla odrađivat će pripadnici obavještajne zajednice, od pripadnika SOA-e do Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija. Njihov je zadatak već u začetku onemogućiti svaki mogući plan terorističkog ili nekog drugog napada tijekom hrvatskog predsjedanja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 17:56