Premda je jedan od čelnika zdravstvene agencije UN-a rekao da "nema znakova veće epidemije hantavirusa" nakon evakuacije putnika s kruzera Hondius, šef Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus upozorava da bi se "situacija mogla promijeniti", odnosno da bi se i dalje mogli pojavljivati novi slučajevi zaraženih i oboljelih. Potvrđuju to i vijesti iz pojedinih zemalja u koje su se vratili njihovi državljani. Nizozemci su izvijestili da je u karanteni i 12 zaposlenika jedne bolnice jer su moguće bili izloženi virusu dok su brinuli o jednom od zaraženih putnika. Bolnica u Nijmegenu priopćila je da je riječ o mjeri opreza jer zaposlenici nisu slijedili stroge protokole prilikom uzorkovanja krvi i urina pacijenta.
"Trenutačno nema znakova da vidimo početak veće epidemije, ali naravno da se situacija može promijeniti s obzirom na dugo razdoblje inkubacije virusa, pa je moguće da ćemo idućih tjedana vidjeti više novih slučajeva", rekao je Ghebreyesus u utorak na konferenciji za novinare u Madridu.
Nepoznata procedufra
Kruzer je krenuo prema Rotterdamu i trebao bi za šest dana stići u Nizozemsku. Zasad se ne zna koja će biti procedura za ovaj kruzer ne bi li se otklonila opasnost za buduće putnike, osim da će sigurno biti podvrgnut raznim sanitarnim postupcima.
Novi slučajevi zaraze, opsadno stanje na ‘kraju svijeta‘: ‘Uvjeravam vas, ovdje nije sve krenulo!‘
No, za razliku od ovog virusa Anda koji se jedini prenosi i s čovjeka na čovjeka te utječe na zdravlje srca i pluća, što dovodi do problema s disanjem i srčanim funkcijama, u nas i u Europi prisutan je drugi tip hantavirusa, točnije hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom. Ona se ne prenosi s čovjeka na čovjeka, nego se zaraza širi preko divljih glodavaca, točnije kontaktom s njihovim izlučevinama. Širenje bolesti ovisi prije svega o brzini i jačini razmnožavanja glodavaca.
"Bolesti ima u sezoni u kojoj, primjerice, ima puno žira i druge hrane pa ima i više glodavaca. Kako je dio njih endemski zaražen, virus se kontaktima širi na veću populaciju i bude sve više zaraženih glodavaca, a onda ljudi tijekom rada u polju lakše dođu u kontakt s inficiranom prašinom i lakše se zaraze. Naime, nisu opasni mali kućni miševi, nego divlji glodavci", ističe prof. dr. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" i članica Vijeća Međunarodnog društva za hantavirus.
Dodaje da su, osim poljoprivrednika, u većoj opasnosti od zaraze i vojnici kako u ratnim događanjima tako i tijekom manevara.
"Treba paziti i onemogućiti glodavcima dostupnost hrane, a oko kuće morala bi biti pokošena trava, bez grmlja i bez glomaznog otpada", ističe prof. dr. Markotić.
Hantavirus: WHO upozorava da evakuacijom kruzera MV Hondius kriza nije završena
"Simptomi i ovog europskog tipa hantavirusa su povišena temperatura, glavobolja, mučnina i povraćanje. No, kako je riječ o prilično općim simptomima, bitno je pitati pacijente jesu li u posljednje vrijeme bili u prirodi. Ako je odgovor potvrdan, radi se testiranje, a pokaže li se da propadaju trombociti, raste kreatinin i urea, ugrožena je bubrežna funkcija i postavlja se dijagnoza hantavirusa. Neki pacijenti mogu imati i krvarenje po koži, a u težim situacijama i sluznice te bjeloočnice i zamućen vid. Dok inkubacija groznice Anda može trajati do osam tjedna, ovaj naš tip virusa ima inkubaciju oko 35 dana. Riječju, ako je, primjerice, netko u posljednjih 35 dana boravio na Sljemenu, u slučaju pojave nekih od navedenih simptoma dobro je to reći liječniku koji će provjeriti radi li se o mišjoj groznici", objašnjava dijagnostičku proceduru prof. dr. Markotić.
Kongres Društva za hantavirus
Budući da nema ni cjepiva ni lijeka za hantavirus, kod teških oblika infekcije virusom Anda i drugim američkim virusima može pomoći ECMO uređaj, ali za to mora postojati indikacija (zatajenje srce i pluća). Kako kod ovih europskih hantavirusa stradavaju bubrezi, najteži slučajevi liječe se dijalizom. Prof. dr. Markotić kaže kako su infektolozi već dobili upute da u slučaju ako im dođe pacijent sa simptomima hantavirusa obvezno provjere i moguće putovanje ili kontakt s virusom Anda.
Zanimljivo je da trenutačno Vijećem u kojem je i prof. dr. Markotić predsjedava Čile u kojem će se održati i ovogodišnji kongres (održava se svake tri godine) Društva za hantavirus.
"Prije negoli se dogodila ove infekcija na kruzeru, bilo je predviđeno da se jedan dan kongresa posveti upravo virusu Anda", kaže prof. dr. Markotić koja će također sudjelovati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....