VUJČIĆ O LIBERALIZACIJI EKONOMIJE ‘Hrvatska sad mora deregulirati tržišta rada, usluga i roba’

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić dao je intervju portalu TV stanice EuroNews u kojem je europskom čitateljstvu rekao da je, 10 mjeseci od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, prerano govoriti o stvarnom efektu ulaska.

Hrvatska se pridružila EU u nepovoljnom ekonomskom trenutku, u jeku recesije i Europske unije i Hrvatske, dok su u drugim valovima proširenja zemlje pristupile EU u razdoblju booma. Strukturni fondovi EU značajni su za pridošlice u Uniju, smatra hrvatski guverner. Također je ponovio nužnost ozbiljnih reformi i deregulacije.

Svi uglavnom ukazuju da je politika središnje banke jedini ekonomski stabilizirajući faktor u Hrvatskoj. Mislite li da je to štetno?

- Jako je važno da je bankarski sustav stabilan i dobro kapitaliziran jer to omogućava kreditiranje korporativnog sektora, što je nužno za otvaranje novih radnih mjesta. Ono što mislim da treba učiniti su strukturne reforme u poboljšanju poslovne klime, deregulacija tržišta roba, usluga i tržišta rada. To je nužno za dolazak više stranih investicija, ne samo u financijskom sektoru već u izvozno orijentiranom dijelu ekonomije. Međutim, postoje granice do kojih monetarna politika može pomoći, kao što mi, središnji bankari, uvijek pokušavamo objasniti.

Smatrate li da postoji ozbiljan nesrazmjer između monetarne i fiskalne politike u zemlji?

- Monetarna politika je bila vrlo stroga prije krize, a tijekom krize smo je malo ublažili. Fiskalna se politika, međutim, nije prilagodila krizi. I tu je problem. Zemlje uvijek moraju imati na umu, i to je lekcija koju iz krize moraju naučiti, da moraju imati učinkovitu fiskalnu politiku u ekonomski dobrim vremenima jer ako je nemaju, neće moći koristiti njezine alate u lošim vremenima.

Kada ste pregovarali s EU, je li vam se činilo da kulturološke promjene koje su se nekada tražile od vaših institucija nanose veliku štetu ili ste ih shvaćali tek kao zahtjeve od Bruxellesa?

- Naravno da smo imali nesporazuma s Bruxellesom i naša su se mišljenja razlikovala, no puno više truda smo morali uložiti kod kuće objašnjavajući zašto se neke stvari moraju promijeniti u zadanim rokovima i zašto to na kraju nije toliko štetno za zemlju koliko se isprva čini.

Jeste li dobro odlučili izabravši pridruživanje EU?

- Hrvatska nije imala ni jednu kvalitetnu alternativu priključivanju Uniji. Ako ste mala zemlja na granici velike Unije i imate otvoreno tržište, vrlo je jasno da ima smisla postati članom te zajednice. I druge zemlje kandidati njeguju prilično istu logiku.

Ima li loših posljedica te odluke?

- Sigurno se nismo probudili 1. srpnja 2013. i iznenada doživjeli bolji život ... ne! Kada sagledate EU, naći ćete 28 zemalja u različitim situacijama. Među zemljama koje su u eurozoni velike su razlike u stavovima o monetarnoj politici. To vam ukazuje da EU mnogo toga ostavlja nacionalnim državama i svaka zemlja mora sama odlučiti što želi raditi i kako želi izgledati unutar te zajednice.